Šta je euribor i kako se određuje

Euribor je jedna od mnogih skraćenica iz žargona ekonomista, koja Vam ulazi na jedno uho, a izlazi na drugo, sve dok ne dođete u to doba života kada Vam je za neku veću kupovinu potreban bankarski kredit. Pogledajmo šta je euribor i zašto se, makar u osnovi, trebate upoznati sa ovim pojmom.

Kako se određuje?

Skraćenica EURIBOR u engleskom jeziku znači Euro Interbank Offered Rate. To je prosječna kamatna stopa po kojoj grupa izabranih evropskih banaka međusobno pozajmljuje novac.

EURIBOR nije jedini, s obzirom na ročnost ima ih više, najpoznatiji su npr. tromjesečni, šestomjesečni i dvanaestomjesečni. Objavljuje ih Thomson Reuters, a nadgleda Evropska bankarska federacija. Nova vrijednost EURIBOR-a se objavljuje svakog dana u 11 časova, prije podne. Vrijednost EURIBOR-a se, dakle, razvija na međubankarskom tržištu i pojedinačno banke ne mogu uticati na njega.

Šta on znači za uzimaoce kredita i štediše?

Kamatna stopa je, jednostavno rečeno, cijena koju plaćate za korišćenje novca. Ukoliko uzimate kredit u banci, Vi plaćate tu cijenu banci. Ukoliko oročite svoju štednju, banka plaća Vama.

U odnosu na dužinu razdoblja korišćenja novca razlikujemo kratkoročne i dugoročne ugovore. U kratkoročne ubrajamo one sa rokom do 12 mjeseci, a dugoročni su svi oni iznad 12 mjeseci.

Drugi kriterijum razlikovanja je varijabilnost kamatne stope: ugovor može biti izražen na nepromjenljivu (fiksno određen u ugovoru) ili varijabilnu kamatnu stopu.

Varijabilna kamatna stopa je izražena u obliku referentne kamatne stope (u našem primjeru je to EURIBOR) + doplata, na primjer: 6M Euribor + 2,5 (šestomjesečni EURIBOR, povećan za dva i po procenta). Doplata (u tom slučaju 2,5%) je u primjeru kredita plaćanje banci za njene usluge i ostaje nepromijenjena do kraja njenog isteka.

Koja od ove dvije mogućnosti, varijabilna ili fiksna kamatna stopa, bi bila za Vas kao uzimaoca kredita na duži period povoljnija, ne možemo znati unaprijed jer ne znamo budućnost.

Obično je u početnom periodu, nakon potpisivanja ugovora, rata otplaćivanja manja ukoliko ste izabrali varijabilnu kamatnu stopu. Međutim, kasnije se može (nije obavezno) isto tako značajno povećati.

Kod fiksne kamatne stope rata ostaje jednaka sve vrijeme trajanja kredita, zato u periodu otplaćivanja ne može doći do neprijatnih iznenađenja.

Šta se dešava kada ste u ulozi štediše koji oročava novac u banci?

Tada je naša logika obrnuta. Ukoliko se nakon oročenja novca sa varijabilnom kamatnom stopom, ista poveća, za Vas će to biti pozitivno iznenađenje, a ne neprijatno. Zato je u trenutnim okolnostima (januar 2016.), kada je EURIBOR na stvarno niskom nivou za štediše, koji se nadaju većem nivou u budućnosti, kod dugoročnih oročenja interesantnija varijabilna kamatna stopa, jer Vam ostavlja otvorenu mogućnost za veće kamate u budućnosti, naravno da ne možete znati da li će se to stvarno dogoditi.

Zašto je vrijednost EURIBOR-a sjutra drugačija u odnosu na danas?

Zašto se EURIBOR uopšte mijenja? Jednostavno rečeno: zbog sezonskih uticaja, slično kao na pijaci. Kada je mnogo novca na tržištu kamatne stope su manje, odnosno kada ga je manje one su veće. To zavisi od toga u kojoj fazi ekonomskog ciklusa se nalazimo.

Kada Evropska centralna banka želi da unaprijedi ekonomsku aktivnost u euro području, novca u protoku je više, kada je želi zaustaviti (u strahu od pregrijavanja) ima ga manje i kamate su zato veće.

U posljednjih 15 godina EURIBOR je značajno oscilirao. Poslednjih godinu dana je na rekordno niskom nivou: 11. maja 2015. godine je šestomjesečni EURIBOR iznosio 0,061%, dok je na primjer 1. oktobra 2008. godine bio čak 5,315%.

Što znači da stanje EURIBOR-a određuje kamatne stope kod kredita i štednje. Istina je da Vam vjerovatno kod štednje to manje odgovora nego kod kredita. Kao što je već rečeno, banka kao pojedinac ne može uticati na to.

O čemu morate voditi računa?

U ugovoru između banke i uzimaoca kredita odnosno štediše, određuje se koji EURIBOR se koristi za obračun kamate i za koji period. Moguće su razne kombinacije. Može, na primjer, čitavu kalendarsku godinu da važi dvanaestomjesečni EURIBOR od 1. januara. Ili na primjer, kalkulisati svaki mjesec sa upotrebom tromjesečnog EURIBOR-a, koji važi od prvog dana u mjesecu.

Ako štedite ili uzimate kredit, važno je da znate da je rizik promjena veći ukoliko ugovor propisuje češće promjene obračunatog EURIBOR-a.

Da li je značajno kada Vas u toku otplaćivanja kredita zadesi povećanje EURIBOR-a?

Naravno.

Otplaćivanje dugoročnog kredita generalno se odvija kao anuitet. To znači da su rate sve vrijeme otplate kredita jednake i svaka rata se sastoji iz dva dijela: otplaćivanje glavnice i otplaćivanje kamate. U početnoj fazi otplaćivanja dug je još uvijek veliki, stoga se rata uglavnom sastoji od kamate. Na kraju otplate dug je manji, zato veći dio rate čini otplata glavnice, a manji otplata kamate.

Zato će Vas, kao uzimaoca kredita, prilično pogoditi ako se EURIBOR poveća recimo u trećoj godini otplaćivanja dvadesetogodišnjeg kredita, kada je učinak na povećanje rate veći, nego da se to dogodilo u osamnaestoj godini.

Uzimanje kredita je važna odluka za svakoga jer će otplaćivanje duga uticati na Vaš život. Zato treba ispitati sve okolnosti i paziti da Vas otplaćivanje ne preoptereti sa visinom rate. U tome će Vam pomoći savjetnik u banci sa informativnim proračunom, koji će Vam jasno pokazati koliko bi povećanje EURIBOR-a uticalo na povećanje Vaše mjesečne rate.

Izvor: nlb.me