Američko-kineski trgovinski rat pogodiće i Evropu

Podijeli

SAD je uvela carinu na čelik i aluminijum, Kina je uvela carinu na preko 100 proizvoda iz SAD. Onda je SAD najavila carinu na preko 1.000 proizvoda iz Kine… Pogađa li to Njemačku i Evropu? O da, itekako – zaključuje Deutsche Welle.

„Kad se dvoje svađaju, treći se smije”, glasi stara mudrost. Neki možda misle kako se u sporu SAD i Kine može čak imati i koristi: dok jedan nameće carine drugom, izvoznik kao što je Njemačka može lijepo izvoziti i u jednu i u drugu zemlju.

Potpuno pogrešno, upozorava Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) za novine Funke Mediengruppe. Jer Njemačka uglavnom uopšte ne izvozi takve proizvode koje Kina šalje u SAD i koje SAD šalje u Kinu i na kojima se sad podižu carine.

S druge strane, njemački izvoz uveliko zavisi od opšteg okruženja otvorenih granica i slobodne trgovine: „Upravo Njemačka bi bila jedna od najvećih gubitnika trgovinskog rata, iako se on vodi prije svega između Kine i SAD”, smatra Fračer.

Jer što će to dovesti: tokovi roba će se promijeniti i krenuti zaobilaznim putovima, što će nužno dovesti do velikih oscilacija cijena. Na kraju bi i mi robu plaćali skuplje, makar naša država pritom ne bi ubirala barem carinu. A to bi onda značilo i manje poslova za njemačke izvoznike, manje radnih mjesta i sve što ide uz to:

„Nezaobilazni rezultat pooštrenja ekonomskog sukoba bi bila značajno hlađenje konjunkture, takođe i pogotovo u Njemačkoj”, smatra predsjednik DIW-a.

Predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, Denis Snouer ne samo da se slaže s mišljenjem kolege, nego dodaje i još nešto što će sigurno biti posljedica: ko će ulagati i otvarati nove pogone kad ne zna kome će to prodavati i po kojoj cijeni? Ko može biti siguran da se i njegovi proizvodi neće naći na popisu carinika jer je tako odlučeno u Vašingtonu ili Pekingu? Zaključak Snouera je jasan: investicije će se smanjiti, a onda će i to dodatno dovesti do zahlađenja konjunkture. Jer nakon najnovije prijetnje SAD i onda odgovora Kine na što bi još mogla uvesti carine svjedoči o masovnoj eskalaciji gdje će i EU pretrpjeti gubitak jer se sukob vodi između njena dva najvažnija trgovačka partnera.

Zato je i njemačka vlada neumorno poziva na mir i razgovore između SAD i Kine: „Nadam se da će se početi koristiti kanali komunikacija između te dvije zemlje”, izjavio je i državni sekretar u njemačkom Ministarstvu ekonomije Matias Mačing za radio stanicu ARD. I Evropa je zasad tek privremeno izuzeta od američkih carina na čelik i aluminijum, ali Berlin smatra da bi se konačno trebalo vratiti za pregovarački sto i tamo riješiti nastale probleme.

Doduše, iz Pekinga se sve vrijeme čuje kako je on spreman na pregovore. Razgovori su i dalje „put kojem dajemo prednost”, ali se iz Kine i dodaje kako je „za pregovore uvijek potrebno dvoje”, izjavio je kineski ambasador u SAD, Cui Tiankai nakon susreta sa američkim ministrom vanjskih poslova Džonom Sulivanom. „Vidje ćemo kako će se ponašati SAD”, dodao je on.

Savjetnik za ekonomiju američkog predsjednika Trampa, Leri Kudlov je neposredno prije toga dao naslutiti kako bi i ove najavljene nove carine po stopi od 25 odsto na oko 1.300 kineskih proizvoda iz područja industrije, tehnologije i prometa, zapravo mogla biti tek prijetnja kako bi se u pregovorima izvojevalo više ustupaka.

To su pregovori u kojem se „koriste sva sredstva koji vam stoje na raspolaganju”, izjavio je za Fox Business Network, a ovi popisi su tek predlozi.

„Sumnjam da će u slijedećim mjesecima doći i do konkretnih koraka u nametanju carina”, izjavio je Kudlov. Ali ni on nije znao reći da li su planirani i konkretni razgovori na višem političkom nivou.

Jer nakon američke prijetnje uvesti carinu na 1.300 proizvoda iz Kine, iz Pekinga se odmah čula i prijetnja uvođenja carina na američku govedinu, soju, automobile i proizvode iz hemijske i industrije aviona.