Berlin osniva službu za doček stranih radnika

Podijeli

Njemački glavni grad želi da privuče kvalifikovane strane radnike. Zato osniva novu službu. Stranci bi ubuduće trebalo da “osjećaju da su dobrodošli“ – što do sada često i nije baš bio slučaj.

Berlin, koji u Njemačkoj ima status grada-savezne pokrajine, odlučio je da pojača napore na privlačenju kvalifikovanih stranih radnika. U tu svrhu osnovana je posebna “služba za useljavanje“. Tim potezom berlinska Vlada želi da svoje potrebe uskladi s novim zakonom o useljavanju koji priprema savezna Vlada, piše Deutsche Welle.

Ured, nazvan “Landesamt für Einwanderung“ (Državni ured za useljavanje), trebalo bi da bude potpuno novo vladino ministarstvo, ali i da zamijeni sadašnji Ured za strance koji se trenutno bavi svim pitanjima vezanim za strance u Njemačkoj – od izdavanja dozvola za boravak i rad, preko vozačkih dozvola do vjenčanih potvrda.

“Osnivanje nezavisnog ureda za useljavanje trebalo bi da razvije službu za strance u službu koja istinski promoviše politiku prihvaćanja stranaca tako da se oni osećaju dobrodošli“, izjavio je berlinski ministar unutrašnjih poslova Andreas Gajzel.

On je takođe rekao da njemačka preduzeća već duže vrijeme greše: nema načina da akutni nedostatak radnika u sektorima koji bilježe brzi rast – a tu se prije svega misli na medicinsku njegu, inženjere i informatičare – bude pokriven od strane nezaposlenih Njemaca ili doseljenika iz Evropske unije.

Ipak, veliki dio plana i je dalje nejasan: Vlada nije tačno najavila kada bi ta nova služba trebala da započne da radi, a nije ni jasno da li će biti obezbijeđena dodatna budžetska sredstva za dodatno osoblje.

Migranti: prijetnja ili pomoć?

Sama ideja nije sasvim nova: Hamburg i Bremen već imaju takozvane “centre dobrodošlice“, službe koje su odvojene od drugih državnih ureda i gdje je naglasak – kao što i ime sugeriše – na pružanju pomoći ljudima da se nastane u Njemačkoj.

Zapravo je i njemačka Vlada prije nekoliko godina uspostavila Službu za poslovno useljavanje (Business Immigration Service, BIS) pri Uredu za strance. Njen osnovni cilj je da pomogne poslodavcima da lakše dobiju dozvole za boravak za kvalifikovane migrante. U isto vrijeme, na taj način se želi da se efikasnije odvoji useljavanje potrebne kvalifikovane radne snage od takozvanog humanitarnog useljavanja.

“Mislim da ono što žele da učine jeste da pošalju signal u aktuelnu raspravu o useljeničkoj politici“, izjavila je Betina Ofer, advokatica za pitanja migranata iz Frankfurta. “Mislim da je njemačka Vlada sada preduzela taj korak jer želi da pokaže da to ima smisla.“

Ona smatra da je program BIS već bitno poboljšao kvalitet usluga u glavnom gradu. “Primjećujemo da se u Berlinu već mnogo toga dogodilo“, rekla je Oferova za DW. “Poslodavcima je sada mnogo lakše da rješavaju svoje probleme.“

Strukturno gledano, međutim, novi ured može da predstavlja dalje poboljšanje. “Bilo bi važno da se pretvore u posebnu državnu službu, što bi moralo da se odrazi u broju i platama zaposlenih“, kaže Betina Ofer. “Mislim da bi to uredu olakšalo da pronađe kvalitetno osoblje.“

Čekanje na sastanke na hladnoći

Tomas Gros, stručnjak za useljeničko pravo na Univerzitetu u Osnabriku, smatra da je poruka koja dolazi iz Berlina za svaku pohvalu, “pod uslovom da se to ozbiljno misli – a ako je riječ samo o promjeni ambalaže, to onda neće mnogo da izmijeni stvari.“

“Ključno je pitanje kako oni vide sami sebe“, kaže Gros za DW. “Stara kategorizacija službi za strance kao tijela za regulaciju ukorijenjena je u ideji da bi na strance trebalo da se gleda kao na opasnost koja mora da se kontroliše i reguliše.“

Većina građana Berlina koji nemaju sreću da posjeduju državljanstvo neke zemlje članice EU, mogu to da potvrde i na osnovu iskustva sa sada hronično pretrpanim Uredima za strance. Mnogo je anegdota o mjesecima čekanja na termine ili o čekanju u redu pred vratima ureda od pet sati ujutro i po ciči zimi. A česte su priče i o izrazito neljubaznim i čak aktivno neprijateljskim redarima.

“Ako ti uredi sada dobiju pozitivne nazive poput ’centar dobrodošlice’, onda bi moglo da se pretpostavi da će to da utiče i na to kako tamo zaposleno osoblje vidi svoju ulogu“, smatra Gros. “Pritom je naravno važno da pronađete osoblje koje je spremno da se s tim poistoveti.“

Betina Ofer kaže da je Berlin do sada bio u “gornjem srednjem dijelu“ na listi njemačkih gradova po atraktivnosti za kvalifikovane doseljenike – često iza regiona na jugu Njemačke, gdje je koncentrisana automobilska industrija.