Hrvatska skraćuje radnu nedelju

Podijeli

Mjera skraćene radne nedelje trebalo bi da bude predstavljena javnosti iduće sedmice u Hrvatskoj, piše Večernji.

Ministar rada Josip Aladrović saopštio je da bi mjera skraćene radne nedelje trebalo da bude predstavljena iduće sedmice i da će moći da je koriste kompanije sa više od 10 zaposlenih, a finansiranje po radniku će iznositi do oko 265 eura (2.000 kuna).

Kako je Aladrović izjavio na poslovnom doručku Američke privredne komore u Hrvatskoj (AmCham), radna grupa u kojoj su predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca imala je već nekoliko sastanaka na kojima se mjera skraćenog radne nedelje detaljno razrađivala.

Konsenzus je već postignut i do kraja nedelje trebalo bi da se definišu sve pretpostavke i kriterijumi mjere koja će iduće nedelje biti predstavljena javnosti.

Njeno korišćenje će biti moguće od 1. juna pa do kraja godine, a moći će da je koriste poslodavci sa više od 10 zaposlenih, najavio je.

Kao razlog što u toj mjeri neće moći da učestvuju i kompanije sa manje zaposlenih, Aladrović navodi vrlo tešku kontrolu te mjere, apostrofirajući da se mjera prvenstveno i odnosi na veće kompanije.

S obzirom da mikropoduzetnici čine oko 90 posto korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta, koje su isplaćivale za prethodne mjesece, Aladrović kaže da će se misliti i na njih te naći način kako ih obuhvatiti nekom mjerom.

Ministar napominje i da će svi koji su u junu izuzeti iz mjera za očuvanje radnih mesta, a imaju generalne pretpostavke za ovu mjeru, moći da je koristiti. Sa druge strane, oni koji bi imali pravo na obe, ne mogu istovremeno obe koristiti.

On podsjeća da se ova mjera finansira zajmom kroz SURE program Evropske komisije. Još se rade projekcije koliko bi ona mogla da košta do kraja godine, a u trenutnom radnom predlogu mjere finansiranje po radniku iznosi do 2.000 kuna, kazao je.

Pojašnjava da će se visina pomoći razmjerno računati, od 10 do 50 posto od 4.000 kuna, koliko je do sada iznosila pomoć za očuvanje radnih mesta, pri čemu bi se maksimalne 2.000 kuna isplaćivalo na temelju 50 posto neiskorišćenog radnog vremena.