Albaniju zovu novom Crnom Gorom: Idilu bi moglo da pokvari najavljeno zaduživanje i viši porezi

Albanija se ove godine često pominjala i kao turistička destinacija, ali i kao tržište gdje će nekretnine tek da budu na cijeni.

Beogradski Blic piše da se može čuti kako Albaniju nazivaju novom Crnom Gorom, i to Crnom Gorom iz perioda kada je preplavio prvo talas Rusa, a potom i turskih investitora koji su se otimali za svaki pedalj naše zemlje.

I dok smo ljetos često mogli da čujemo kako Albanija važi za zemlju sa niskim cijenama, da nekretnine na obalama mora u nekim od njihovih najpopularnijih destinacija (Sarandi, Vlori, Draču ili Dermi) treba da se kupuju kao investicija, a ne kao mjesta za odmor, ispostaviće se da vjerovanje o rastu isplativosti poslovanja u Albaniji sada dobija i novu dimenziju.

Prije nekoliko dana, Vlada Albanije donijela je naime odluku o emisiji euroobveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 700 miliona eura, a kako kažu stručnjaci veći javni dug automatski znači i manju isplativost ulaganja u neku zemlju. Praktično, ono što se pričalo kako bi sada u Albanji trebalo kupovati nekretnine jer bi se na njima vrlo brzo moglo i zaraditi, sada može da bude i opasno dugoročna priča.

Ministarka finansija i privrede Albanije, Delina Ibrahimaj je, nakon sednice na kojoj je dogovoena emisija euroobveznice, izjavila da će obveznice biti izdate već sljedećeg meseca.

“Jedna od donesenih odluka odnosi se na euroobveznicu, čiji se izlazak na tržište očekuje početkom novembra. Proces iz dana u dan prate Ministarstvo i međunarodni savjetnici. Datum nije određen, jer će se na temelju savjeta međunarodnih savjetnika odlučiti da se dobije najprikladnija kamatna stopa koja bi garantovala smanjenje troškova javnog duga“, rekla je ministarka.

Da stanje Albanske privrede nije sjajno, pokazuje i činjenica da su prema ranijim objavama iz albanske vlade pripremali da izdaju obveznice tek početkom sljedeće godine, i to u manjem iznosu od 500 miliona eura. Budžetski deficit ove države je krajem prvog polugodišta dosegao 2 odsto BDP-a, a javni duh se popeo na oko 85 odsto BDP-a.

Samo u posljednjih pet godina, javni dug se u Albaniji povećao za 1,6 milijardi eura samo od evroobveznica, koje su uglavnom služila za otplatu prethodnih dugova.

Prema mišljenju stručnjaka, zaduživanje države, čak i kada su kamate do sada bile dosta niske, po pravilu znači povećanje poreskih obaveza.

“Zemlja koja se zadužuje, obavezno mora unaprijed da rezerviše dio budućih javnih prihoda, a da bi to postigla ona mora ubuduće da povećava poreske obaveze. To je uvijek tako, s tim što postoji razlika kada se zadužuje u svojoj valuti ili u inostranstvu, kaže za “Blic” ekonomista i stručnjak za strane investicije Milan Kovačević.

U slučaju da se zadužuje u inostranstvu, to se po pravilu preslikava na više poreze, nastavlja on i dodaje da je drugačije zaduživanje u zemlji.

“Kada se država zadužuje u svojoj valuti, postoje i drugačiji načini da se vrati zaduživanje, na primjer kroz inflaciju, odnosno veće cijene“, zaključuje Kovačević.

Nekretnine

Najveći broj nekretnina izlistanih na prodaju na sajtovima tamošnjih agencija su stanovi nadomak obala mora, ali je i nemali broj kuća i luksuznih vila čije su cijene i dalje u poređenju sa onima na domaćem tržištu bagatelne.

Tako na primjer, za opremljen stan nadomak obale mora u Sarandi, Vlori, Draču ili Dermi treba da odvojite, u većini slučajeva, po kvadratu 1.000 pa do 2.500 eura, ali kod ovih skupljih se radi o izuzetno luksuznim stanovima u kompleksima. Cijene kvadrata kuća i vila se kreću u istom opsegu.

Nešto dalje od mora, i danas nešto manje popularne nekretnine u ovim mjestima, koštaju i manje od 1.000 eura, pa se nerijetko stan od 30 kvadrata može pazariti i za 20.000 eura.

Opremljen dvosoban stan od 100 kvadrata u Sarandi, nadomak mora i sa izuzetnim pogledom na more, košta 109.000 eura tj. 1.090 eura po kvadratu. U Vlori dvosoban stan od 85 kvadrata, kompletno namešten i tik uz obalu mora za samo 85.000 eura, ili 1.000 eura po kvadratu.

U sam proces kupovine je uključeno potpisivanje nekoliko ugovora: ugovor o rezervaciji, preduzetnički ugovor, predugovor i stvarni kupoprodajni ugovor. Nakon potpisivanja ugovora, rezervacija traje četiri nedjelje i za to vrijeme je potrebno (posredstvom advokata) da se provjeri imovina. Kod potpisivanja predugovora potrebno je da se nekretnina kapariše, 10 odsto tržišne cijene u slučaju starogradnje i 30 odsto u slučaju novogradnje.

Kupoprodajni ugovor se potpisuje kod notara i tada plaćate ostatak sume, a zatim podnosite ugovor na registrovanje u Kancelariji za registraciju nepokretne imovine. Za čitav proces vam je potrebno od 21 do 23 dana.

U suštini, kako obveznica bude raspisana, i za njom skoči javni dug, možemo da očekujemo da će u predstojećem periodu pored cijena kvadrata tj. takse i naknade vezane za čitav proces pribavljanja nekretnine rasti.