Fed: Da li je novo povećanje kamatnih stopa igranje s vatrom?

Američke Federalne rezerve (centralna banka SAD) će gotovo sigurno u srijedu objaviti da će još jednom povećati kamatne stope. Investitori se, međutim, nadaju da će to biti manje povećanje od posljednja četiri kruga tokom ove godine.

Trgovci se klade na povećanje od samo pola poena. Fjučersi federalnih fondova na čikaškoj merkantilnoj berzi pokazuju vjerovatnoću od 80% povećanja za pola poena.

Fed je, podsjeća CNN, povećao stope za tri četvrtine procentnog poena u protekla četiri sastanka (jun, jul, septembar i novembar). To je uslijedilo nakon dva manja povećanja stope ranije ove godine. Ključna kratkoročna kamatna stopa centralne banke, koja je početkom godine bila na nuli, sada se kreće u rasponu od 3,75% do 4%.

Nada je da pritisci inflacije konačno počinju da jenjavaju dovoljno da se Fed može okrenuti nizu manjih povećanja kamatnih stopa, kako bi izbjegao pad ekonomije u recesiju.

Ali to možda nije tako jednostavno. Vlada je u petak objavila da je ključna mjera veleprodajnih cijena, Indeks cijena proizvođača, porastao 7,4% u posljednjih 12 mjeseci do novembra. To je bilo malo više od očekivane stope od 7,2%, ali je značajno usporavanje od 8% u oktobru.

Najnoviji podaci Indeksa potrošačkih cijena za novembar izlaze u utorak, samo dan prije objave Fed-a. CPI je porastao za 7,7% u odnosu na isti period prošle godine do oktobra.

Sve dok inflacija ostaje problem, Fed će morati da djeluje oprezno, ocjenjuju sagovornici CNN-a.

“Inflacija je vjerovatno dostigla vrhunac, ali se možda neće spustiti onoliko brzo koliko to ljudi žele”, rekla je Keti Džons, glavni strateg za fiksne prihode u Schwab centru za finansijska istraživanja.

Džons misli da će Fed ove sedmice podići stope za samo pola boda i da će možda tražiti da ih poveća za samo četvrtinu poena početkom 2023.

Više stope će na kraju usporiti ekonomiju

Drugi problem: ovogodišnja povećanja kamatnih stopa Fed-a su do sada imala ograničen uticaj na ekonomiju. Hipotekarne stope su porasle i to je ozbiljno ugrozilo potražnju za stanovanjem, ali tržište rada je i dalje snažno. Plate rastu, a potrošači i dalje troše. To, kako ističe Džons, ne može trajati beskonačno.

„Kumulativni uticaj viših stopa tek počinje. Stoga Fed mora usporiti svoj tempo”, dodala je.

Investitori će morati da obrate pažnju ne samo na ono što Fed kaže u svojoj izjavi o politici o stopama i na ono o čemu njegov čelnik Džerom Pauel govori na konferenciji za novinare. Fed će takođe u srijedu objaviti svoje najnovije projekcije rasta bruto domaćeg proizvoda, tržišta rada i potrošačkih cijena.

U septembru su konsenzus prognoze Fed-a projektovale rast BDP-a od 1,2% u 2023. godini, stopu nezaposlenosti od 4,4% i povećanje izdataka za ličnu potrošnju, Fed-ove preferisane mjere ili inflacije, od 2,8%. Čini se vjerojatnim da će Fed smanjiti svoj cilj BDP-a i povećati svoja očekivanja u pogledu stope nezaposlenosti i potrošačkih cijena.

Vjerovatnost ekonomskog pada raste, a projekcije Fed-a to mogu odražavati. Ali ne očekuje se da će Fed početi s smanjivanjem kamatnih stopa najranije do 2024. godine, tako da bi moglo biti prekasno da centralna banka spriječi recesiju.

“Okret ili pauza u mjeraka nijesu lijek za sve ovo tržište. Smanjenje stope može biti prekasno. Rizici od recesije su i dalje relativno visoki”, smatra Kit Lerner, glavni investicioni savjetnik u Trust Advisory Servicesu.

Potrošači i dalje troše?

Američka ekonomija još nije u recesiji. Ali da li su američki kupci bezbjedni? Dobićemo bolji uvid u to u četvrtak nakon što vlada objavi podatke o maloprodaji za novembar.

Ekonomisti predviđaju mali pad od 0,1% u maloprodaji u odnosu na prethodni mjesec. Ali važno je staviti taj broj u kontekst. Maloprodaja je porasla za 1,3% u odnosu na septembar i 8,3% u proteklih 12 mjeseci.

Moguće je da su potrošači napravili zalet u prazničnoj kupovini. Inflacija takođe utiče na brojke, jer je na maloprodaju uticala (pozitivno) činjenica da ljudi moraju da troše više novca, zbog inflacije.

Jedan tržišni strateg je takođe istakao da će se i potrošači osjećati samopouzdanije sve dok se rast cijena usporava.

“Ove godine svi pričaju o inflaciji. Ubuduće, više će se govoriti o deflaciji 2023. ili 2024“, rekao je Arno Koserat, izvršni direktor Comgest Global Investorsa.

Šta to znači za investitore? Koserat je rekao da bi ljudi trebalo da traže kvalitetne potrošačke kompanije koje još imaju moć određivanja cijena i koje mogu održati svoju profitnu maržu. Dvije dionice koje posjeduje njegova firma za koje je rekao da odgovaraju tom računu: proizvođač luksuzne robe Hermes i kozmetički gigant L’Oreal.