Indija želi da zamijeni Kinu i postane nova svjetska fabrika: Evo zašto je to težak zadatak

Kineska politika nultog COVID-a možda samo radi ono što Donald Tramp nije uspio u potpunosti postići tokom svog predsjedničkog mandata – pomjerajući globalne lance snabdijevanja iz Kine po prvi put u 40 godina.

Tokom 2018. i 2019. Tramp je uveo stroge carine protiv Kine kako bi se suprotstavio, kako je nazvao, nepoštenim trgovinskim sporazumima sa SAD, podstaknuvši odmazdu Pekinga i pokrenuvši trgovinski rat.

I dok su mnoge kompanije počele raspravljati o premeštanju lanaca nabavke iz Kine kao načinu da se distanciraju od geopolitičkih rizika, zaista je pandemija — i kineska politika nultog COVID-19 — dovela do toga da vidimo koliko je važno ne zavisiti od jedne zemlje i njenog lanca nabavke.

“Geopolitičke tenzije same po sebi možda nijesu dovele do ovog nivoa prestrojavanja lanaca snabdijevanja, ali COVID je svakako dao tu dodatnu viziju, dodatno punjenje, dodatno gorivo za vatru”, rekao je za Insider Ašutoš Šarma, direktor istraživanja u kompaniji za istraživanje tržišta Forrester.

Tehnološki gigant Apple predstavlja najnoviji primjer izgaranja zbog prevelikog oslanjanja na kineske proizvodne linije, a proizvodnja iPhonea je pogođena neumornom kineskom potragom za nultim nivoom COVID-a. Apple sada ubrzava svoj napor da svoju proizvodnju prebaci iz Kine u druge azijske zemlje. Ali kuda?

Glavni dobavljač kompanije Apple Foxconn bira Indiju, kao i drugi proizvođači čipova, nakon što je Bajdenova administracija u oktobru uvela kontrolu izvoza opreme za isporuku opreme u kineske fabrike koje proizvode napredne logičke čipove.

“Indija ima veliki fond radne snage, dugu istoriju proizvodnje i podršku vlade za jačanje industrije i izvoza. Zbog toga mnogi istražuju da li je indijska proizvodnja održiva alternativa Kini”, smatra Džuli Gerdeman, izvršna direktorica rizika u lancu nabavke platforme za upravljanje Everstream.

Ali to je lakše reći nego učiniti.

Indija kao rješenje

Kao velika ekonomija sa mladom populacijom, Indija ima potencijal da bude nova svjetska proizvodna moć. Ali ova južnoazijska zemlja je takođe ozloglašena po svojoj birokratiji i komplikovanim procedurama.

“Daleko je od mjesta gdje kompanije mogu jednostavno ući i otvoriti radnju bez previše muke”, rekao je Sharma, koji živi u Indiji.

„Siguran sam da i Kina ima te probleme, ali njena sposobnost da brzo ispuni zahtjeve usklađenosti je mnogo veća nego u Indiji, jer je Indija mnogo demokratskija i jednostavno ima previše zainteresiranih strana koje treba zadovoljiti ovdje”, dodao je.

Indija je zauzela 63. poziciju na listi Svjetske banke od 190 zemalja rangiranih na osnovu lakoće poslovanja u 2019. Iako je ovo bio napredak u odnosu na njenu poziciju iz 2014. kada je premijer Narendra Modi preuzeo dužnost – i dalje zaostajala je za Kinom, koja je bila na 31. poziciji u 2019. godini – prošle godine kada je indeks sastavljen prije nego što ga je Svjetska banka ukinula nakon skandala sa namještanjem podataka. Nepravilnosti u podacima poboljšale su poziciju Kine u 2018, prema reviziji Svjetske banke objavljenoj u decembru 2020.

Indija takođe ima istoriju protekcionizma, što je čini manje konkurentnom u smislu privlačenja velikih investicija.

„Kina proizvodi u velikom obimu, dok je većina fabrika u Indiji mala i srednja zbog saveznih propisa i zaštite dizajniranih posebno za mala i srednja preduzeća“, rekao je Gerdeman.

Kina je gradila proizvodni ekosistem više od 4 decenije

Indijski premijer Modi radi na privlačenju stranih direktnih investicija, odnosno SDI, otkako je preuzeo dužnost 2014. godine, poslavši SDI na rekordnih 83,6 milijardi dolara u prošloj fiskalnoj godini, prema vladinim podacima.

“Indija svakako ima prednosti u demografskom smislu, u geografskom smislu, u pogledu postojeće infrastrukture, od koje je veliki dio izgrađen u posljednjih nekoliko godina”, rekao je Sharma. “Očigledno može povećati skalu, ali ono što nema jesu svi dijelovi slagalice.”

Ono što on misli je da je Kina uspjela izgraditi lanac vrijednosti toliko opsežan da se gotovo sve što je potrebno za proizvodnju može nabaviti u zemlji, što omogućava jeftinu proizvodnju u velikim razmjerima. Nasuprot tome, Indija još nema tu sposobnost, za koju su potrebne godine da se izgradi.

To je zato što proizvođači uvijek započinju fabričke operacije sa montažnom linijom prije nego što počnu razvijati lokalne linije za snabdijevanje gotovim proizvodima u “nazadnoj integraciji” procesa, rekao je Sharma.

“Taj lanac nabavke traži vrijeme da se izgradi jer čak i kada ga nabavljate interno, kvalitet u početku nije tako dobar, vaša skala nije tako visoka i nailazite na te probleme. Dakle, da, to se može učiniti, ali potrebno je vremena”, rekao je za Insider.

U svakom slučaju, malo je vjerovatno da će kompanije masovno hrliti u Indiju kao u Kinu jer se pokazalo da je to previše rizično, kažu stručnjaci.

I nijesu samo Foxconn i Apple ti koji su dali all-in na Kinu i sada pate zbog toga: američki gigant sportske odjeće Nike, japanski proizvođač automobila Toyota i južnokorejski tehnološki titan Samsung, svi su među kompanijama koje imaju produžene probleme u lancu nabavke zbog njihovog oslanjanje na Kinu kao proizvodnog giganta.

“Oni žele da diverzifikuju svoje izvore”, rekao je Šarma. “Ako pogledate Foxconn i Apple, oni su već premjestili značajan dio proizvodnje u Indiju i siguran sam u druge zemlje poput Vijetnama i nekoliko drugih lokacija. To je upravo zato što žele diverzifikaciju, odlobađanje od zavisnosti od jedne zemlje, poput Kine, na nekoliko lokacija.”

To znači složenije lance snabdijevanja, ali će oni biti diversifikovani sve od faza sirovina, rekao je.

“Ako mogu izgraditi dva ili tri pouzdana mjesta odakle mogu izvoriti, i dalje će imati alternativne izvore čak i ako se nešto dogodi na jednoj lokaciji u budućnosti”, rekao je Sharma.

Insider/Investitor