LVMH postala prva evropska kompanija vrijedna 500 milijardi dolara
Vlasnik Louisa Vuittona, Christiana Diora i Tiffanyja postao je prva evropska kompanija čija je vrijednost procijenjena na više od 500 milijardi dolara (402 milijarde funti), nakon što je obnovljena potražnja kineskih kupaca podstakla prodaju.
LVMH, koji vodi najbogatiji čovjek na svijetu Bernar Arno, premašio je granicu od 500 milijardi dolara nakon što su dionice porasle za 0,3 posto u Parizu. Kasnije su ponovno zaronili. Međutim, to znači da je LVMH postao prva evropska kompanija koja je procijenjena na tako visoku tržišnu kapitalizaciju, prenosi SEEbiz.
Slijedi višemjesečni rast cijena dionica, pri čemu LVMH vrijedi oko 30 odsto više nego što je bio na početku 2023. U posljednje dvije sedmice, LVMH se pridružio rangu 10 najvećih svjetskih kompanija.
Konglomerat, koji posjeduje i brendove Tag Heuer i Moët & Chandon, podstaknut je potrošnjom kineskih kupaca nakon ukidanja strogih pravila vezanih uz Covid-19 u prosincu. Kina je jedno od najvećih tržišta luksuza na svijetu.
U najnovijem ažuriranju LVMH-a ranije ovog mjeseca, kompanija je saopštila da je prodaja porasla za 17% u prva tri mjeseca godine usred onoga što je označilo kao “značajan oporavak” u Aziji. Kina čini oko 80 odsto LVMH-ovog azijskog poslovanja, a Louis Vuitton ima trgovinu u Pekingu od 1992.
LVMH nije jedini koji je uživao u velikom porastu od povratka kineskih kupaca u trgovine, s konkurentskom luksuznom kompanijom Burberry koja je u januaru javila o “nekim vrlo obećavajućim znakovima i promjenama u prometu” u svojim kineskim trgovinama. Analitičari predviđaju da bi ponovno otvaranje Kine moglo podstaći potražnju za vrhunskom odjećom i dodacima čak 20 odsto više ove godine.
Edouard Aubin iz Morgan Stanleya rekao je: “Kina bi od ove godine trebala postati pokretač rasta industrije, a očekujemo da će brendovi na vrhu piramide luksuznih dobara imati najviše koristi.”
Morgan Stanley je rekao da i kineski i korejski kupci “sve više daju prednost robnim markama s najvišom cijenom, koje smatraju statusnim simbolima, dok smanjuju potrošnju na jeftinije, više modno orijentisane ili ‘aspirativne’ marke koje favoriziraju zapadni kupci”.
