Naglo posrnuće Nasdaqa otvorilo pitanje: da li je AI bum nova verzija 1999. godine?
Nagla rasprodaja tehnoloških akcija na Nasdaqu ponovo je otvorila pitanje koje se mjesecima provlači kroz Wall Street: da li je euforija oko vještačke inteligencije opravdana očekivanim profitima ili tržište ponovo živi scenario s kraja devedesetih, kada su investitori plaćali previsoke cijene za budućnost koja jeste stigla — ali ne dovoljno brzo da spasi dotcom balon.
Tehnološki sektor predvodio je najgoru tržišnu rasprodaju od oktobra, a AI megakompanije su u samo jednoj berzanskoj sesiji izgubile stotine milijardi dolara tržišne vrijednosti. Akcije kompanija koje su bile sinonim za investicioni talas oko vještačke inteligencije, uključujući proizvođače čipova i najveće cloud operatere, našle su se među najvećim gubitnicima.
Okidača je bilo više. Snažniji od očekivanog izvještaj o zapošljavanju u SAD ponovo je oživio strah da bi Federalne rezerve mogle zadržati restriktivniju politiku ili čak razmatrati dodatno povećanje kamata. Dodatni pritisak stigao je nakon slabijih prognoza Broadcoma, što je investitore natjeralo da preispitaju koliko dugo tehnološke kompanije mogu opravdavati izuzetno visoke valuacije bez jasnog dokaza da AI ulaganja donose proporcionalne profite.
Drugim riječima, tržište više ne pita samo da li je vještačka inteligencija revolucionarna tehnologija. To se gotovo ne dovodi u pitanje. Ključno pitanje postaje: da li je revolucija dovoljno profitabilna, dovoljno brzo?
Upozorenja su stigla prije pada
Nekoliko dana prije rasprodaje, Owen Lamont iz Acadian Asset Managementa upozorio je da se najjasniji znak balona ne mora vidjeti samo u cijenama akcija, već u očekivanjima zarada koja te cijene treba da opravdaju. Prema njegovoj analizi, od 1985. godine analitičari su u prosjeku očekivali oko 13 odsto godišnjeg rasta zarada kompanija iz indeksa S&P 500, dok je stvarni rast bio bliži sedam odsto.
Danas su očekivanja znatno ambicioznija. Lamont navodi da je očekivani dugoročni rast zarada S&P 500 kompanija dostigao 20,2 odsto, što je više od nivoa zabilježenog u vrijeme dotcom euforije 2000. godine. Njegov zaključak je direktan: 2026. sve više liči na 1999.
To ne znači nužno da je tržište pred slomom. Ali znači da su investitori ugradili scenario u kojem se gotovo sve mora odvijati savršeno: AI mora nastaviti da privlači ogroman kapital, tehnološke kompanije moraju isporučivati dvocifren rast profita, a kamate ne smiju ostati previsoke predugo.
Američka ekonomija šalje kontradiktorne signale
David Kelly, glavni globalni strateg JPMorgan Asset Managementa, opisuje američku ekonomiju kao sve divergentniju. Prosječne makroekonomske brojke i dalje djeluju solidno: rast BDP-a, niska nezaposlenost i inflacija koja se postepeno približava cilju Federalnih rezervi. Ali ispod tih prosjeka kriju se duboke razlike.
Najbogatijih 10 odsto američkih domaćinstava kontroliše ogroman dio prihoda i imovine. Istovremeno, nekoliko najvećih tehnoloških kompanija nosi sve veći dio vrijednosti i profita indeksa S&P 500. Prvih 10 kompanija u indeksu čini više od 41 odsto njegove tržišne kapitalizacije i oko trećinu zarada.
Takva koncentracija znači da tržište sve više zavisi od malog broja kompanija i jedne velike investicione priče: vještačke inteligencije. Ako AI narativ počne da gubi snagu, posljedice se ne bi zadržale samo na jednom sektoru, već bi pogodile čitav indeks.
Kelly posebno ukazuje na eksploziju kapitalnih ulaganja velikih cloud kompanija. Procjene govore da bi njihova ulaganja mogla skočiti sa 416 milijardi na 739 milijardi dolara. To je ogroman zalog na buduće prihode od AI-ja. Problem je što tržište zasad vidi investicije, ali još nema dovoljno dokaza da će se one vratiti kroz jednako impresivne profite.
Wall Street je i dalje optimističan
Uprkos upozorenjima, najveće banke i dalje imaju optimistične osnovne scenarije. Deutsche Bank opisuje 2026. kao godinu u kojoj se sudaraju optimizam iz 1999. i energetski šokovi nalik ranijim krizama. Banka i dalje vidi S&P 500 na 8.000 poena, uz visoke valuacije i očekivani rast zarade po akciji od 14,2 odsto.
Goldman Sachs je, s druge strane, povećao prognozu za američko IPO tržište u 2026. godini, očekujući 225 milijardi dolara bruto prihoda od inicijalnih javnih ponuda. Istovremeno, Goldman vidi S&P 500 na 8.300 poena u narednih 12 mjeseci.
Takve prognoze nijesu nužno bez osnova. Tehnološke kompanije zaista ostvaruju ogromne prihode, bilansi velikih igrača su snažni, a AI se sve više integriše u poslovanje. Ali problem je u cijeni. Kada se akcije plaćaju po izuzetno visokim multiplikatorima, nije dovoljno da kompanije budu dobre. One moraju biti gotovo savršene.
Dimon i Dalio podsjećaju na godine prije velikih lomova
Izvršni direktor JPMorgana Jamie Dimon upozorio je da se na tržištu osjeća snažan zanos. Poslovi teku, bankari su zauzeti, spajanja i preuzimanja se ubrzavaju, a IPO tržište ponovo oživljava. Upravo zato je oprezan.
Dimon je podsjetio na godine kao što su 1972, 1986, 2000. i 2007. U svakoj od njih vladalo je uvjerenje da su fundamenti snažni i da optimizam ima pokriće. Ubrzo nakon toga uslijedili su veliki tržišni lomovi.
Njegova poruka nije da se istorija mora ponoviti, već da se tržišni rizik često potcjenjuje upravo onda kada sve izgleda najbolje. Posebno je ukazao na ulogu ogromne fiskalne potrošnje u SAD, koja je posljednjih godina podsticala tražnju i korporativne profite. Ako tržišta tu privremenu podršku tretiraju kao trajnu snagu ekonomije, mogu se naći u problemu.
Ray Dalio, osnivač Bridgewater Associatesa, takođe upozorava da se njegovi indikatori balona približavaju nivoima iz 2000. i 1929. godine. On pravi važnu razliku: balon može da se formira dugo prije nego što pukne. Pucanje obično dolazi kada investitori moraju da prodaju imovinu kako bi došli do gotovine — za dugove, poreze ili pokrivanje gubitaka.
Najveće pitanje: gdje je povraćaj na AI ulaganja?
Najdirektniji skeptici fokusiraju se na jedno pitanje: da li kompanije zaista zarađuju ili štede novac zahvaljujući vještačkoj inteligenciji?
James Covello iz Goldman Sachsa godinama upozorava da investitori ne mogu vječno ignorisati povraćaj na ulaganja. U AI infrastrukturu slivaju se stotine milijardi, a procjene govore da bi globalna potrošnja na tu infrastrukturu mogla dostići sedam do osam biliona dolara. Takav iznos se ne može opravdati samo entuzijazmom, već stvaranjem potpuno novih izvora prihoda i produktivnosti.
Za sada, dokazi iz korporativnog sektora djeluju mješovito. AI alati se masovno koriste za pretragu, sažimanje, pisanje, korisničku podršku, kodiranje i administrativne zadatke. Ali pitanje je da li te koristi mogu proizvesti dovoljno novca da opravdaju infrastrukturu koja se gradi tempom bez presedana.
Skeptici dodatno ukazuju na problem subvencionisanih tokena. Ako AI kompanije dio tražnje stvaraju tako što korisnicima prodaju računarsku snagu ispod njene pune cijene, onda se postavlja pitanje kolika bi stvarna tražnja bila kada bi korisnici morali da plate ekonomski realnu cijenu usluge.
AI je stvaran — ali to ne znači da su sve cijene opravdane
Najvažnija lekcija dotcom ere nije da je internet bio prevara. Naprotiv, internet je promijenio svijet, ekonomiju, trgovinu, medije i komunikacije. Ali investitori koji su 1999. plaćali bilo koju cijenu za bilo koju kompaniju s internet pričom često su završili s velikim gubicima.
Slična opasnost danas postoji kod vještačke inteligencije. AI može biti istorijski važna tehnologija, a da istovremeno mnoge današnje valuacije budu previsoke. Te dvije stvari se ne isključuju.
Zato petkova rasprodaja ne mora značiti da je AI balon pukao. Ali jeste upozorenje da tržište postaje osjetljivije. Kada su očekivanja ekstremno visoka, dovoljan je jedan jači izvještaj o zapošljavanju, jedna slabija prognoza ili jedan signal da kamate neće brzo pasti, pa da se investitori sjete da budućnost nije uvijek linearna.
Za Wall Street, 2026. bi zato mogla biti godina velikog testa: da li će vještačka inteligencija početi da isporučuje profit koji opravdava ulaganja i valuacije — ili će se pokazati da je tržište, kao 1999, bilo u pravu u vezi s tehnologijom, ali pogrešno u vezi s cijenom.
