Novi zakon o PDV-u čeka ulazak u EU: Stopa ostaje 21%, ali pravila za biznis postaju mnogo stroža
Crna Gora neće odmah mijenjati PDV sistem, ali je Vlada pripremila zakon koji će početi da se primjenjuje od dana pristupanja Evropskoj uniji. Predlog zadržava opštu stopu od 21 odsto i prag od 30.000 eura za ulazak u sistem PDV-a, ali donosi stroža, evropska pravila za elektronske račune, online platforme, prekograničnu trgovinu, male obveznike, nekretnine i digitalno izvještavanje poreskih transakcija.
Crna Gora je napravila jedan od najvažnijih poreskih koraka u procesu pripreme za članstvo u Evropskoj uniji: pred Vladom se na sjednici ove sedmice našao novi Zakon o porezu na dodatu vrijednost, koji praktično prepisuje evropski PDV sistem i priprema domaću privredu za poslovanje na jedinstvenom tržištu EU.
Najvažnija poruka iz dokumenta je da se zakon neće primjenjivati odmah, već od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To znači da građani i privreda ne treba da očekuju trenutnu promjenu cijena zbog ovog zakona, ali da kompanije već sada dobijaju jasnu najavu šta ih čeka kada Crna Gora postane dio evropskog poreskog prostora.
Predlog zakona predviđa da danom početka njegove primjene prestaje da važi sadašnji Zakon o PDV-u, koji je osnovno donesen još 2002. godine i u međuvremenu mijenjan više desetina puta. Novi tekst je, za razliku od postojećeg sistema, koncipiran kao zakon za punu integraciju u EU pravila, uključujući Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sistemu PDV-a i najnovija pravila o PDV-u za digitalno doba.
Stopa 21% ostaje, pšenica ulazi na nižu stopu
Predlog zakona zadržava opštu stopu PDV-a od 21 odsto. To je osnovna stopa koja se primjenjuje na promet dobara, usluga i uvoz, osim za proizvode i usluge za koje su propisane snižene stope.
Snižena stopa od 7 odsto predviđena je za osnovna dobra za ljudsku ishranu, među kojima su pšenica, hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso, jaja i šećer. Ista stopa primjenjuje se i na ljekove, ortotička i protetička sredstva, udžbenike, vodu za piće osim flaširane, dnevnu i periodičnu štampu, javni prevoz putnika, javnu higijenu, pogrebne usluge, hranu za životinje, sredstva za ishranu i zaštitu bilja, sjemenski i sadni materijal, žive životinje, menstrualne proizvode i pelene za bebe.
Stopa od 15 odsto ostaje za knjige, smještaj u ugostiteljskim objektima, usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića, autorska prava, dio kulturnih i sportskih događaja, upotrebu sportskih objekata u neprofitne svrhe, solarne panele i frizerske usluge.
Zanimljivo je da je tokom javne rasprave Privredna komora Crne Gore tražila da se niža stopa proširi i na mesne prerađevine, tradicionalne sireve, voće i povrće, ali je Ministarstvo finansija prihvatilo samo dio predloga koji se odnosi na pšenicu. Obrazloženje je fiskalno: širenje liste proizvoda sa nižom stopom smanjilo bi budžetske prihode, a nije izvjesno da bi trgovci taj poreski prostor u punom iznosu prenijeli na potrošače kroz niže cijene.
Prag za male obveznike ostaje 30.000 eura
Jedna od najvažnijih odluka je da se prag za obaveznu registraciju za PDV ne povećava. Poreski obveznik će, kao i do sada, morati da uđe u sistem PDV-a ako ostvari promet dobara i usluga veći od 30.000 eura.
Tokom javne rasprave predlagano je da se taj prag poveća, uz argument da je iznos od 30.000 eura nizak, star i ekonomski zastario zbog inflacije i rasta cijena od 2002. godine. Traženo je i uvođenje posebnih pragova za pojedine djelatnosti, naročito za turizam i male izdavaoce smještaja.
Ministarstvo finansija je to odbilo. Stav Ministarstva je da bi povećanje praga značajno smanjilo broj obveznika u sistemu PDV-a, imalo negativan fiskalni efekat i narušilo stabilnost budžetskih prihoda. Odbijena je i ideja sektorskih pragova, jer bi, prema obrazloženju, takav sistem narušio neutralnost PDV-a i stvorio pravnu nesigurnost kroz različit tretman djelatnosti.
To je važna političko-ekonomska poruka: Vlada ovim zakonom ne ide ka poreskim olakšicama po sektorima, već ka jedinstvenom evropskom režimu u kojem je prioritet stabilnost javnih finansija.
Turizam nije dobio poseban tretman
Najviše nezadovoljstva moglo bi doći iz turizma, posebno od malih registrovanih izdavalaca smještaja. U javnoj raspravi traženo je da se za njih uvedu prelazni režimi, pojednostavljeni PDV modeli ili viši pragovi, kako bi se pravila razlikovala od većih rentijerskih i profesionalnih modela poslovanja.
Ministarstvo je i te predloge odbilo. Obrazloženje je da PDV sistem ne može praviti posebne režime za “domaćine u turizmu”, jer bi to značilo sektorsku privilegiju i narušavanje ravnopravne konkurencije.
Za turistički sektor posebno je značajno i pravilo o elektronskim interfejsima i platformama. Predlog zakona predviđa da se, u određenim slučajevima, poreski obveznik koji preko platforme omogućava kratkoročno iznajmljivanje smještaja do 30 noćenja može smatrati licem koje je samo primilo i isporučilo tu uslugu, osim ako pružalac usluge dostavi PDV identifikacioni broj i prijavi da će sam naplatiti PDV.
U prevodu: digitalne platforme, kratkoročni smještaj i online posredovanje biće mnogo vidljiviji poreskom sistemu nego do sada. To ne znači da će svaka platforma automatski morati da se registruje u Crnoj Gori, jer je Ministarstvo odbilo predlog da se posebnim pravilom propiše obavezna registracija stranih platformi za oglašavanje smještaja. Ali znači da se Crna Gora, kada uđe u EU, uklapa u evropski režim u kojem online platforme sve teže ostaju van poreskog lanca.
Nekretnine: PDV ostaje važan za novogradnju i građevinsko zemljište
Predlog zakona potvrđuje da je promet nepokretnosti oslobođen PDV-a, ali uz važne izuzetke: prvi prenos prava svojine na novoizgrađenom objektu i promet građevinskog zemljišta na kojem se objekat nalazi ostaju u PDV sistemu kada promet vrši poreski obveznik.
Građevinskim zemljištem smatra se zemljište za koje je izdat izvršni akt kojim se odobrava gradnja. To je bitno za developere, investitore i tržište nekretnina, jer PDV tretman zemljišta direktno utiče na strukturu investicionog troška i cijenu novogradnje.
Kompanija Sunny Resort tražila je preispitivanje ovog rješenja, uz argument da se može javiti višestruko oporezivanje iste ekonomske vrijednosti tokom investicionog ciklusa. Ministarstvo je predlog odbilo, navodeći da poreski obveznici koji obavljaju isporuke nekretnina oporezive PDV-om imaju pravo na odbitak ulaznog PDV-a za nabavku građevinskog zemljišta na koje je obračunat PDV. Takođe je navedeno da se, kada se na isporuku građevinskog zemljišta plaća PDV, ne plaća porez na promet nepokretnosti.
Drugim riječima, Ministarstvo tvrdi da nema dvostrukog oporezivanja, dok investitori ostaju pri ocjeni da poreski tretman zemljišta povećava kompleksnost i trošak projekata.
Elektronski računi i digitalno izvještavanje postaju novi standard
Jedna od najkrupnijih sistemskih promjena je uvođenje evropskog režima elektronskih računa i digitalnog izvještavanja. Predlog zakona definiše elektronski račun kao račun izdat, poslat i primljen u strukturiranom elektronskom formatu koji omogućava automatsku i elektronsku obradu.
Elektronski računi moraće da budu usklađeni sa evropskom normom o elektronskom izdavanju računa, a za prekogranične transakcije unutar EU uvode se i obaveze digitalnog izvještavanja po pojedinačnim transakcijama. U određenim slučajevima podaci će se dostavljati u trenutku izdavanja računa ili najkasnije nekoliko dana nakon izdavanja, odnosno prijema računa.
Za privredu to znači da PDV više neće biti samo računovodstvena obaveza koja se rješava periodično kroz prijavu, već i dio digitalne poreske infrastrukture u kojoj će država mnogo brže vidjeti tokove transakcija.
Privredna komora je u javnoj raspravi tražila preciziranje pravila o elektronskim i papirnim računima, kao i o samoizdavanju računa. Ministarstvo je taj predlog djelimično prihvatilo, navodeći da će detaljnija pravila biti uređena pravilnikom, naročito ko i kada izdaje elektronske, a kada papirne račune.
Službeni automobili ostaju bez odbitka PDV-a za većinu firmi
Predlog zakona zadržava ograničenje prava na odbitak ulaznog PDV-a za putničke automobile, motocikle, plovne objekte za sport i rekreaciju, gorivo, maziva, rezervne djelove i povezane usluge.
Izuzetak postoji za vozila namijenjena daljoj prodaji, iznajmljivanju, prevozu lica i dobara i obuci vozača. To znači da pravo na odbitak ima biznis kojem je vozilo suština djelatnosti, poput rent-a-car kompanije, taksi prevoznika ili auto-škole, ali ne i firma kojoj je automobil pomoćno sredstvo za obavljanje posla.
NVO Udruženje agencija za nekretnine i CMM tražili su da se pravo na odbitak prizna i pravnim licima, odnosno agencijama za nekretnine koje vozila koriste u službene svrhe. Ministarstvo je odbilo predlog, uz obrazloženje da djelatnost posredovanja u prometu nekretnina nije nužno vezana za posjedovanje putničkog automobila kao osnovnog sredstva za rad.
Energetski sektor nije dobio traženi reverse charge
Energetske kompanije i organizacije tražile su da se za promet gasa, električne energije i energije za grijanje ili hlađenje uvede šira primjena prenosa poreske obaveze, odnosno reverse charge mehanizma, naročito na energetskoj berzi i između domaćih poreskih obveznika.
Ministarstvo je odbilo te predloge, objašnjavajući da je evropsko pravilo za reverse charge u tom dijelu vremenski ograničeno i da u ovom trenutku nije izvjesno da li će rok biti produžen. Odbijen je i predlog da se uvozni PDV za gas i električnu energiju ne plaća pri uvozu, već da se obračunava kroz redovnu mjesečnu PDV prijavu. Ministarstvo je navelo da je plaćanje PDV-a pri uvozu važno za stabilnost budžeta, likvidnost javnih finansija i sprečavanje poreskih prevara.
Odbijen je i predlog da se snižena stopa proširi sa solarnih panela na prateću opremu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Stav Ministarstva je da EU direktiva dozvoljava nižu stopu za solarne ploče, ali ne i za svu prateću opremu.
Šta ovaj zakon stvarno znači
Ovaj zakon je manje priča o tome da li će se stopa PDV-a promijeniti, a mnogo više priča o tome kako će izgledati poreski sistem Crne Gore kada uđe u EU.
Za građane, najvažnije je da opšta stopa ostaje 21 odsto i da se zakon ne primjenjuje do dana članstva u EU. Za privredu, poruka je ozbiljnija: ulazak u EU neće značiti samo veće tržište, već i mnogo preciznije poreske obaveze, više digitalnog izvještavanja, stroža pravila za račune, veću odgovornost kod prekograničnog poslovanja i manje prostora za “domaća” sektorska izuzeća.
Javna rasprava pokazala je i jasan odnos Vlade prema poreskoj politici: privreda je tražila više izuzetaka, veće pragove, šire niže stope i posebne režime za turizam, energiju, nekretnine i ugostiteljstvo. Ministarstvo finansija je većinu tih predloga odbilo, pozivajući se na fiskalnu stabilnost, neutralnost PDV sistema i obavezu usklađivanja sa pravom EU.
Zato je najkraći opis novog PDV zakona: stope ostaju uglavnom iste, ali pravila igre postaju evropska.
