Nova pravila u CRPS-u: Provjere dobijaju rok, API i strani e-potpisi ostaju za kasnije
Ministarstvo finansija izmijeniće Nacrt zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata kako bi se ograničilo trajanje provjere dokumenata, preciziralo izdavanje elektronske EU potvrde o privrednom društvu i otklonile pojedine pravne i terminološke nejasnoće.
Istovremeno, odbijeni su zahtjevi da se zakonom propiše API pristup podacima iz Centralnog registra privrednih i drugih subjekata (CRPS), kao i da se izričito obezbijedi prihvatanje i validacija dokumenata potpisanih kvalifikovanim elektronskim potpisima i pečatima izdatim u inostranstvu.
To proizlazi iz izvještaja Ministarstva finansija o javnoj raspravi o izmjenama Zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, koja je trajala od 2. do 22. jula.
U javnoj raspravi učestvovala su samo dva subjekta – Fidelity Consulting, koji je dostavio šest predloga, i Crnogorska komercijalna banka (CKB), sa deset primjedbi i sugestija.
Od ukupno 16 predloga, Ministarstvo je četiri označilo kao prihvaćene, jedan kao djelimično prihvaćen, jedan će dodatno razmotriti, dok je deset odbijeno.
Provjere dokumenata više neće moći da traju neograničeno
Jedna od najvažnijih prihvaćenih primjedbi odnosi se na trajanje provjere autentičnosti podataka i dokumenata pribavljenih iz registara drugih država članica Evropske unije.
Nacrtom je bilo predviđeno da registracioni organ može odložiti odlučivanje po prijavi do završetka provjere, ali bez utvrđenog maksimalnog roka.
CKB je upozorila da takvo rješenje ostavlja mogućnost neograničenog odlaganja registracionog postupka i predložila da provjera traje najduže 30 dana, osim u naročito složenim slučajevima.
Ministarstvo je prihvatilo da se zakonom propiše rok, navodeći da će time biti povećane pravna sigurnost, efikasnost i predvidljivost registracionog postupka. Iz izvještaja, međutim, nije potpuno jasno da li će u konačnom tekstu biti prihvaćen upravo rok od 30 dana.
Fidelity Consulting je u odvojenoj primjedbi predlagao kraći rok od deset radnih dana, uz mogućnost produženja i obavezu da podnosilac bude pisano obaviješten o razlozima.
EU potvrda o kompaniji trebalo bi da se izdaje brže
Prihvaćen je i predlog Fidelity Consultinga da se preciznije uredi izdavanje elektronske EU potvrde o privrednom društvu.
Predloženo je da potvrda bude izdata bez odlaganja, a najkasnije pet radnih dana od prijema urednog zahtjeva, kao i da podzakonski akt obuhvati višejezični obrazac koji će se koristiti u državama članicama EU.
Ministarstvo je saopštilo da će tekst Predloga zakona biti dopunjen, ali u izvještaju nije navedena konačna formulacija niti je izričito potvrđeno da će rok od pet radnih dana ostati u završnoj verziji.
Prihvaćena je i primjedba da zakon ne može stupiti na snagu narednog dana od objavljivanja, kako je prvobitno predloženo. Tekst će biti izmijenjen tako da zakon počne da važi osmog dana od objavljivanja, u skladu sa Ustavom Crne Gore.
Registracija digitalnog punomoćja neće nužno biti besplatna
Fidelity Consulting je tražio da digitalno punomoćje Evropske unije CRPS evidentira po službenoj dužnosti i bez naknade ili da naknada bude ograničena na stvarni administrativni trošak.
Ministarstvo je taj predlog odbilo, obrazlažući da Direktiva EU 2025/25 državama ostavlja pravo da nacionalnim propisima urede način registracije i naknade.
Djelimično je, međutim, prihvaćena primjedba CKB-a da digitalno punomoćje ne smije proizvoditi pravno dejstvo suprotno načinu zastupanja upisanom u CRPS, posebno kada je predviđeno kolektivno zastupanje kompanije.
Ministarstvo smatra da to pitanje treba urediti Zakonom o privrednim društvima, a ne zakonom kojim se uređuje registracioni postupak.
Strani e-potpisi i e-pečati ostaju praktičan problem
CKB je tokom javne rasprave upozorila da portal Integrisanog sistema upravljanja prihodima (IRMS) trenutno ne omogućava prihvatanje i validaciju kvalifikovanih elektronskih potpisa i pečata koje su izdali strani pružaoci usluga povjerenja.
To je, prema navodima banke, posebno problematično za kompanije i banke čiji su članovi upravljačkih organa nerezidenti. Dokumentacija se zbog toga štampa, ručno potpisuje, skenira i naknadno dostavlja preko IRMS-a, što produžava registraciju i povećava troškove.
CKB je tražila da se zakonom ili podzakonskim aktima izričito propiše obaveza prihvatanja i tehničke validacije takvih dokumenata.
Ministarstvo nije prihvatilo predlog, navodeći da Nacrt već uspostavlja pravni okvir za korišćenje digitalnih alata, dok će prilagođavanje informacionih sistema i validacija dokumenata biti rješavani tokom priprema za primjenu zakona i pristupanje Evropskoj uniji.
Upravo je ovo vjerovatno najveći neriješeni praktični problem digitalizacije registracije – zakon otvara prostor za elektronske postupke, ali ne garantuje da će sistem odmah moći da obradi sve dokumente koje kompanije koriste u prekograničnom poslovanju.
Odbijen zahtjev za API pristup CRPS-u
CKB je predložila i da se registracionom organu propiše obaveza elektronske razmjene podataka putem standardizovanih interfejsa, odnosno API-ja, sa bankama, institucijama i drugim korisnicima koji imaju zakonski interes.
Automatizovani pristup omogućio bi da banke i druge institucije podatke o kompanijama preuzimaju direktno iz registra, umjesto da ih provjeravaju i obrađuju ručno.
Ministarstvo je odbilo predlog, uz obrazloženje da tehnički način razmjene podataka nije predmet ovog zakona. Eventualno uvođenje API-ja biće uređivano posebnim propisima i tehničkim standardima u oblasti elektronske uprave i interoperabilnosti informacionih sistema.
To znači da ovim zakonom neće biti uspostavljena izričita obaveza da CRPS bankama i drugim ovlašćenim korisnicima omogući automatizovani pristup ažurnim podacima.
Status „registrovan – neaktivan“ samo informativan
Ministarstvo je u izvještaju dodatno razjasnilo pravno značenje statusa „registrovan – neaktivan“.
CKB je tražila da se precizira da li taj status ograničava mogućnost registracije promjena, sklapanja pravnih poslova ili učešća kompanije u pravnom prometu.
Prema tumačenju Ministarstva, riječ je isključivo o administrativnom, evidencionom i informativnom statusu koji pokazuje da kompanija nije ispunila neku zakonsku obavezu, poput dostavljanja finansijskih izvještaja.
Status sam po sebi ne ograničava poslovnu sposobnost kompanije, registraciju promjena niti njeno učešće u pravnom prometu. Banke i druge institucije mogu sprovoditi dodatne provjere u skladu sa sopstvenim pravilima upravljanja rizicima, ali takve provjere nijesu posljedica zakonskog dejstva ovog statusa.
Prosječan broj zaposlenih ostaje u registru
Odbijen je i zahtjev CKB-a da se preispita javno objavljivanje prosječnog broja zaposlenih tokom finansijske godine.
Ministarstvo je navelo da je objavljivanje tog podatka dio usklađivanja sa Direktivom EU 2025/25 i budućeg povezivanja CRPS-a sa evropskim sistemom registara BRIS.
Podatak će se preuzimati iz godišnjih finansijskih izvještaja, pa, prema ocjeni Ministarstva, neće predstavljati novu administrativnu obavezu za kompanije.
Troškovi digitalizacije još nijesu poznati
Otvoreno je ostalo i pitanje koliko će primjena novih zakonskih rješenja koštati državu.
Fidelity Consulting osporio je procjenu iz obrazloženja Nacrta da njegovo usvajanje neće proizvesti dodatne obaveze za državni budžet.
Ukazano je da povezivanje CRPS-a sa evropskim registrima, razvoj digitalnog punomoćja, izdavanje elektronske EU potvrde, administrativna saradnja i objavljivanje strukturiranih podataka zahtijevaju razvoj, testiranje i održavanje informacionih sistema.
Ministarstvo nije prihvatilo niti odbilo ovu primjedbu, već je saopštilo da će pitanje troškova dodatno razmotriti.
Izvještaj tako pokazuje da će konačni Predlog zakona donijeti važna procesna poboljšanja, prije svega jasnije rokove i veću pravnu sigurnost. Ipak, ključna tehnička pitanja – strani elektronski potpisi, elektronski pečati, API pristup i troškovi razvoja sistema – ostavljena su za kasnije propise i fazu implementacije.
Veliki broj novih odredbi svakako će početi da se primjenjuje tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
