Pad nafte spustio prinose na evropske obveznice: Bund na 3,13%, ali rizik iz Ormuza nije nestao
Prinosi na državne obveznice eurozone pali su u ponedjeljak, prateći američko tržište, nakon što je naglo pojeftinjenje nafte ublažilo strah da bi centralne banke morale dodatno da povećavaju kamatne stope. Prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu pao je 3,5 baznih poena, na 3,134 odsto, dok je američki desetogodišnji prinos skliznuo na oko 4,64 odsto.
Troškovi zaduživanja evropskih država pali su na početku nove sedmice, nakon što je privremeno zaustavljanje američkih napada na Iran pokrenulo snažan talas olakšanja na globalnim tržištima.
Prinos na desetogodišnju njemačku državnu obveznicu, Bund, koji služi kao glavna referentna vrijednost za tržište duga eurozone, pao je za 3,5 baznih poena, odnosno 0,035 procentnih poena, na 3,134 odsto, pokazali su podaci LSEG-a.
Istovremeno je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice smanjen za oko 4,3 bazna poena, na 4,636 odsto. Cijene obveznica i njihovi prinosi kreću se u suprotnim smjerovima – kada potražnja za obveznicama raste, njihova cijena raste, a prinos pada.
Glavni pokretač promjene nije bilo samo smanjenje geopolitičkog rizika, već prije svega nagli pad cijene nafte i očekivanje da bi time mogao oslabiti pritisak na inflaciju.
Brent izgubio više od šest odsto
Cijena sjevernomorske nafte Brent pala je tokom jutarnjeg trgovanja više od šest odsto, na oko 90 do 91 dolar za barel, nakon što je prethodne sedmice, usljed eskalacije sukoba i poremećaja u transportu, nakratko premašila 100 dolara.
Američka WTI nafta pojeftinila je na približno 84 dolara za barel.
Sjedinjene Američke Države tokom vikenda su privremeno obustavile dvosedmičnu kampanju napada na Iran, dok je Teheran poručio da će zaustaviti svoje napade sve dok traje američka pauza. Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Mike Waltz rekao je da je predsjednik Donald Trump ostavio prostor za diplomatsko rješenje. Reuters
Tržišta su tu odluku protumačila kao smanjenje vjerovatnoće šireg rata, produžene blokade Ormuskog moreuza i novog udara na globalno snabdijevanje energentima.
Pad cijene nafte smanjuje očekivanja buduće inflacije. To, zauzvrat, slabi pritisak na Federalne rezerve i Evropsku centralnu banku da povećavaju kamatne stope, zbog čega investitori mogu da prihvate niže prinose na državne obveznice.
Ovaj put inflacioni efekat je bio dovoljno snažan da istovremeno podigne i cijene obveznica i akcija. Evropski indeks STOXX 600 porastao je oko 0,5 odsto, dok su američki fjučersi takođe ojačali. Reuters
Ormuski moreuz još nije otvoren
Ipak, jutarnji optimizam ne znači da je problem riješen.
Iran je u ponedjeljak saopštio da i dalje kontroliše Ormuski moreuz i da nije zatražio nastavak mirovnih pregovora sa SAD. Iranski državni mediji objavili su i da je šest brodova vraćeno jer su navodno pokušali da prođu bez dozvole Teherana.
Iran insistira da brodovi koriste plovni kanal bliži njegovoj obali, nad kojim želi da zadrži nadzor i eventualno naplaćuje tranzit. Vašington, s druge strane, zahtijeva slobodnu plovidbu rutom bližom obali Omana.
Prema podacima kompanije Kpler, tokom vikenda je kroz Ormuski moreuz dnevno prolazilo manje od deset brodova koji prevoze energente i druge sirovine. Analitičari zato upozoravaju da će eventualni oporavak saobraćaja biti spor, jer brodarske kompanije i osiguravači traže čvršće bezbjednosne garancije.
Dodatni rizik dolazi iz Crvenog mora, gdje su jemenski Huti napali saudijsku naftnu infrastrukturu i zaprijetili poremećajem saobraćaja kroz moreuz Bab el Mandeb. Analitičari Societe Generalea procjenjuju da bi svaki mjesec bez rješenja problema u Crvenom moru mogao cijeni nafte dodati najmanje deset dolara po barelu.
To znači da pad Brenta prema 90 dolara predstavlja povlačenje dijela ratne premije, ali ne i povratak na normalno funkcionisanje tržišta.
ECB još nije završila sa povećanjem kamata
Pad prinosa dolazi samo nekoliko dana nakon što je Evropska centralna banka zadržala ključne kamatne stope na postojećem nivou.
Depozitna stopa ECB-a ostala je na 2,25 odsto, stopa za glavne operacije refinansiranja na 2,40 odsto, a stopa na marginalne kredite na 2,65 odsto. ECB je upozorila da se puni inflatorni efekat energetskog šoka još nije prenio na evropsku ekonomiju. ECB
Član Upravnog savjeta ECB-a i guverner slovačke centralne banke Peter Kazimir ocijenio je da će najmanje još jedno povećanje kamata vjerovatno biti potrebno, čak i ako se situacija djelimično popravi. Tržišta trenutno očekuju prvo povećanje najkasnije do oktobra, a drugo do marta naredne godine. Reuters
Zbog toga jednodnevni pad prinosa ne treba tumačiti kao početak trajnog pojeftinjenja novca. Sve će zavisiti od toga da li će Brent ostati ispod 90 dolara, koliko brzo će biti obnovljen saobraćaj kroz Ormuski moreuz i hoće li energetski šok proizvesti sekundarni rast cijena i zarada u eurozoni.
Belgija testira potražnju investitora
Prvi konkretniji test raspoloženja investitora biće belgijska aukcija državnih obveznica.
Belgijska agencija za upravljanje dugom planira da ponudi između 2,4 i 2,8 milijardi eura kroz tri postojeće linije obveznica:
- obveznicu sa kuponom od 3,10 odsto i dospijećem 22. avgusta 2031. godine;
- obveznicu sa kuponom od tri odsto i dospijećem 22. juna 2033. godine;
- obveznicu sa kuponom od 3,10 odsto i dospijećem 22. juna 2035. godine.
Ukupna vrijednost ovih linija prije nove aukcije iznosila je približno 45,7 milijardi eura. Poravnanje transakcija zakazano je za 29. jul. Belgijska agencija za dug
Rezultati aukcije, posebno odnos pristiglih ponuda i prihvaćenog iznosa, pokazaće da li su niži prinosi praćeni snažnom potražnjom ili predstavljaju samo kratkotrajnu reakciju na vijesti sa Bliskog istoka.
Šta ovo znači za Crnu Goru
Za Crnu Goru je pad prinosa na evropske državne obveznice u osnovi povoljan signal, jer Bund predstavlja jednu od referentnih stopa za određivanje cijene evropskog državnog duga.
Ukoliko se smanjenje prinosa održi, ono može ublažiti osnovni tržišni trošak budućih emisija crnogorskih euroobveznica. Konačna kamata koju Crna Gora plaća, međutim, zavisiće prvenstveno od premije rizika zemlje, kreditnog rejtinga, stanja javnih finansija, političke stabilnosti i potražnje međunarodnih investitora.
Pad njemačkog prinosa za 3,5 baznih poena zato ne znači automatski i jednako smanjenje troška crnogorskog zaduživanja.
Ni građani i kompanije ne treba da očekuju trenutno pojeftinjenje kredita. Na njihove kamate neposrednije utiču ključne stope ECB-a, Euribor, troškovi finansiranja banaka i domaći kreditni rizik. Dok tržišta još očekuju dodatno povećanje kamata ECB-a, prostor za osjetnije pojeftinjenje bankarskih kredita ostaje ograničen.
Tržišta kupila predah, ne i mir
Najvažnija poruka tržišta jeste da su investitori brzo uklonili dio premije za najgori scenario – dugotrajni rat, potpuniju blokadu Ormuskog moreuza i Brent znatno iznad 100 dolara.
Međutim, to još nije stabilna normalizacija. Iran tvrdi da kontroliše moreuz, brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen, a rizik se proširio i na Crveno more.
Zbog toga bi se pravac cijena nafte i prinosa na obveznice mogao ponovo promijeniti već sa sljedećom vojnom ili diplomatskom viješću. Globalna tržišta su za sada dobila predah – ali ne i uvjerljiv dokaz da je energetska kriza završena.
