ECB priprema povećanje kamatne stope u septembru zbog rasta cijena energije
Evropska centralna banka (ECB) sve je bliže novom povećanju kamatnih stopa u septembru, uprkos tome što je na sjednici prošle sedmice zadržala referentne stope na postojećem nivou. Rast cijena nafte i prirodnog gasa, izazvan novom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, ponovo je povećao rizike od inflacije i promijenio očekivanja finansijskih tržišta.
Nakon što je prošlog četvrtka odlučila da zadrži depozitnu kamatnu stopu na 2,25 odsto, Evropska centralna banka ostavila je otvorena vrata za novo zaoštravanje monetarne politike već na narednom sastanku u septembru.
Jedan od najjasnijih signala stigao je danas od guvernera centralne banke Slovačke Petera Kažimíra, člana Upravnog savjeta ECB-a, koji smatra da će novo povećanje kamata vjerovatno biti neophodno čak i ako se ekonomski izgledi u međuvremenu blago poprave. Prema njegovim riječima, centralna banka mora djelovati preventivno kako bi spriječila da viša inflacija postane dugotrajnija.
Energenti ponovo u centru pažnje
Do prije nekoliko sedmica činilo se da inflacija u eurozoni postepeno jenjava, zahvaljujući usporavanju rasta cijena i umjerenijem rastu plata.
Međutim, novi rast cijena nafte, koja se ponovo približila nivou od 100 dolara po barelu, kao i skuplji prirodni gas, promijenili su procjene ekonomista i članova ECB-a. Viši troškovi energije mogli bi se preliti na cijene robe i usluga, produžavajući period povišene inflacije.
Upravo zbog toga sve veći broj analitičara očekuje da će ECB u septembru podići kamatne stope za dodatnih 0,25 procentnih poena.
Tržišta već računaju na novo povećanje
Finansijska tržišta već su u velikoj mjeri uračunala mogućnost novog povećanja kamata.
Reutersova anketa među ekonomistima pokazuje da većina očekuje da će ECB poslije julske pauze nastaviti ciklus zaoštravanja monetarne politike upravo na septembarskom sastanku, a dio analitičara ne isključuje ni još jedno povećanje do kraja godine ukoliko inflatorni pritisci ostanu snažni.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard prošle sedmice je ponovila da će sve odluke i dalje zavisiti od pristiglih ekonomskih podataka i da neće biti unaprijed definisanog kursa monetarne politike. Ipak, priznala je da je rast cijena energenata značajno povećao neizvjesnost.
Šta to znači za građane i privredu?
Novo povećanje kamatnih stopa značilo bi skuplje finansiranje za kompanije, ali i veće troškove kredita za građane čije su obaveze vezane za promjenljive kamatne stope.
Istovremeno, više kamate imaju za cilj usporavanje inflacije kroz smanjenje potrošnje i kreditne aktivnosti, ali mogu dodatno usporiti ekonomski rast eurozone.
Za Crnu Goru, koja koristi euro kao zvaničnu valutu iako nije članica eurozone, odluke ECB-a imaju direktan uticaj na uslove kreditiranja u domaćem bankarskom sektoru. Eventualno septembarsko povećanje kamata moglo bi se, uz određeni vremenski odmak, odraziti i na cijenu novih stambenih i poslovnih kredita, kao i na uslove finansiranja privrede.
