Američko tržište rada zakočilo: U julu ugašeno 23.000 radnih mjesta
Stopa nezaposlenosti u SAD-u ipak je pala na 4,1 odsto, ali ne zbog snažnijeg zapošljavanja — radnu snagu je za samo mjesec napustilo 264.000 ljudi. Slabi podaci, carine, skupa energija i rastuća primjena vještačke inteligencije stavljaju i kompanije i Federalne rezerve pred sve teže odluke.
Američko tržište rada izgubilo je zamah u julu, kada su poslodavci, prema sezonski prilagođenim podacima, ukinuli 23.000 radnih mjesta. Istovremeno je stopa nezaposlenosti skliznula sa 4,2 na 4,1 odsto, objavio je američki Biro za statistiku rada (BLS).
Na prvi pogled, pad nezaposlenosti mogao bi djelovati kao dobra vijest. Međutim, detalji izvještaja pokazuju drugačiju sliku: broj zaposlenih smanjen je za 87.000, dok se radna snaga — zbir zaposlenih i onih koji aktivno traže posao — smanjila za čak 264.000 ljudi. Broj Amerikanaca van radne snage istovremeno je porastao za 381.000.
Drugim riječima, nezaposlenost nije pala zato što je više ljudi pronašlo posao, već prvenstveno zato što ih je veliki broj prestao da traži zaposlenje i time ispao iz zvanične statistike nezaposlenih.
Prethodni rezultati slabiji za 103.000 radnih mjesta
Julski rezultat stigao je nakon proljećnog talasa optimizma, podstaknutog očekivanjima od smanjenja poreza, privremenog predaha od novih carina, blaže monetarne politike i niže inflacije. U međuvremenu su troškovi ponovo porasli, usljed poremećaja u isporukama nafte iz Persijskog zaliva i obnove trgovinskih sukoba administracije predsjednika Donalda Trampa.
Dodatno zabrinjava velika revizija prethodnih podataka. Rast zaposlenosti u maju smanjen je sa prvobitno procijenjenih 129.000 na 63.000, a u junu sa 57.000 na svega 20.000. To znači da su američka preduzeća i institucije u ta dva mjeseca otvorili ukupno 103.000 radnih mjesta manje nego što se ranije vjerovalo.
Prosječan mjesečni rast zaposlenosti tokom 2026. sada iznosi oko 60.000, piše The New York Times, što je znatno ispod dinamike karakteristične za snažno tržište rada.
„Imamo tržište rada koje je stabilno, ali zaglavljeno u drugoj brzini“, ocijenila je Lidija Busur, viša ekonomistkinja konsultantske kuće EY-Parthenon. Prema njenim riječima, kompanije će ostati oprezne pri zapošljavanju dok se posljedice troškovnih šokova šire kroz ekonomiju i dok traje velika neizvjesnost.
Kompanije ne otpuštaju masovno, ali ni ne zapošljavaju
Američko tržište rada za sada ne pokazuje obilježja klasične krize. Otkazi su i dalje relativno rijetki, korporativni profiti visoki, a potrošnja stanovništva otporna uprkos skupljem gorivu. Broj slobodnih radnih mjesta, stopa zapošljavanja i udio zaposlenih koji dobrovoljno napuštaju posao prestali su da padaju.
To sugeriše da većina kompanija trenutno ne planira veliko smanjenje broja zaposlenih. Njihova strategija je opreznija: zadržavaju postojeće radnike, odlažu nova stalna zapošljavanja i, kada im je potrebna dodatna radna snaga, češće angažuju ljude na određeno vrijeme ili za konkretne zadatke.
Zapošljavanje preko agencija za privremeni rad zato postepeno raste nakon dužeg pada. Poslodavcima takav model omogućava da odgovore na povećanje narudžbi, a da se ne obavežu na dugoročan rast troškova rada.
Vještačka inteligencija hladi zapošljavanje u tehnologiji
Posebno je oslabjelo zapošljavanje u tehnološkim zanimanjima. Prema analizi platforme Glassdoor, broj radnih mjesta u toj široj grupi profesija smanjen je 3,8 odsto u odnosu na vrhunac iz 2022. godine.
Paradoks je u tome što tehnološke kompanije istovremeno ulažu ogromne iznose u vještačku inteligenciju i centre podataka, ali se investicioni bum još ne vidi u ukupnom broju zaposlenih u sektoru. Automatizacija smanjuje potrebu za pojedinim poslovima, dok veći broj dostupnih tehnoloških radnika slabi njihovu pregovaračku poziciju.
Prosječna zarada po satu porasla je 3,2 odsto u odnosu na jul prošle godine, što je najsporija stopa rasta od maja 2021. Julski podaci o inflaciji biće objavljeni 12. avgusta i pokazaće da li su realne zarade nastavile da rastu ili je rast cijena ponovo pretekao plate.
Povjerenje zaposlenih, prema Glassdoorovom indeksu, u julu je palo na najniži nivo od početka mjerenja. Istovremeno je udio potrošača koji smatraju da je posao teško pronaći dostigao najviši nivo od januara 2021, pokazuju istraživanja Conference Boarda.
Centri podataka otvaraju građevinska radna mjesta
Dok tehnološke investicije nijesu proizvele veliki broj novih poslova u samom IT sektoru, njihov efekat je vidljiv u građevinarstvu. Ta grana je u julu dodala 22.000 radnih mjesta, gotovo sva na komercijalnim projektima, dok je stambena izgradnja i dalje pod pritiskom visokih kamatnih stopa.
Veliki kompleksi centara podataka u Teksasu, Ohaju i Virdžiniji stvaraju snažnu tražnju za električarima, nadzornicima gradilišta i drugim specijalizovanim radnicima. To povećava troškove i otežava pronalaženje radne snage za druge građevinske projekte.
Zdravstvo je bilo drugi važan izvor novih poslova, sa 22.000 dodatnih radnih mjesta. Ipak, i u tom sektoru tempo zapošljavanja znatno je sporiji od prosjeka u prethodnih 12 mjeseci, kada je mjesečno otvarano oko 36.000 pozicija.
Najveći pad u obrazovanju, trgovini i ugostiteljstvu
Najveći gubitak zabilježen je u obrazovanju na nivou lokalnih vlasti, gdje je ugašeno 50.000 radnih mjesta. The New York Times navodi da bi dio pada mogao biti posljedica sezonskih pomjeranja povezanih sa završetkom školske godine.
Maloprodaja je izgubila 19.000 radnih mjesta, dok je u finansijskim djelatnostima broj zaposlenih smanjen za 14.000. Finansijski sektor sada ima 121.000 zaposlenih manje nego na posljednjem vrhuncu u maju 2025.
Sektor odmora i ugostiteljstva izgubio je 40.000 poslova u julu, odnosno oko 80.000 za dva mjeseca, uprkos Svjetskom prvenstvu koje je podstaklo potražnju u gradovima domaćinima. Prerađivačka industrija dodala je skromnih 5.000 radnih mjesta.
Niža nezaposlenost prikriva povlačenje ljudi sa tržišta rada
Stopa učešća stanovništva u radnoj snazi pala je na 61,4 odsto, najniži nivo izvan pandemijske recesije još od 1976. godine, navodi The New York Times. Samo od januara smanjena je za 0,7 procentnih poena.
Pored odlazaka u penziju, list kao važan razlog navodi pooštravanje imigracione politike Bijele kuće. Imigranti u SAD-u u prosjeku učestvuju na tržištu rada po višoj stopi od stanovnika rođenih u zemlji, pa deportacije, manji priliv i ukidanje privremeno zaštićenog statusa za stotine hiljada ljudi smanjuju ponudu radnika.
To pomaže da stopa nezaposlenosti ostane niska čak i kada je potražnja kompanija za novim zaposlenima slaba. Istovremeno, ljudima koji već traže posao potrebno je sve više vremena da ga pronađu: medijalno trajanje nezaposlenosti u julu je dostiglo 10,5 sedmica i postepeno raste od 2022.
Novi problem za Federalne rezerve
Slabiji izvještaj komplikuje odluku Federalnih rezervi, koje pokušavaju da istovremeno obuzdaju inflaciju i sačuvaju zaposlenost. Rast cijena energije i posljedice rata na Bliskom istoku mogu biti argument za više kamatne stope, dok usporavanje zapošljavanja govori u prilog opreznijoj monetarnoj politici.
Fed će prije naredne sjednice 15. i 16. septembra dobiti još jedan mjesečni izvještaj o zaposlenosti. Do tada će raspolagati i novim podacima o inflaciji, pa bi upravo odnos rasta cijena i slabosti tržišta rada mogao presudno uticati na odluku o kamatama.
Julske brojke zato ne znače da je američko tržište rada u slobodnom padu. Mnogo precizniji zaključak je da je zapošljavanje gotovo zaustavljeno, dok niska nezaposlenost sve manje odražava snagu ekonomije, a sve više smanjenje broja ljudi koji uopšte učestvuju na tržištu rada.
