Vize stavljaju na test petinu stranih noćenja: Hoće li Crna Gora biti spremna za 1. novembar?

Državljanima Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske od 1. novembra biće potrebna viza za ulazak u Crnu Goru. Tržišta samo četiri od tih zemalja, za koje postoje zasebni podaci, donijela su prošle godine više od 3,2 miliona noćenja, odnosno gotovo 22 odsto ukupnih noćenja stranih gostiju.

Crna Gora će od 1. novembra napraviti jedan od najvećih zaokreta u svojoj turističkoj i migracionoj politici posljednjih godina. Državljanima Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske biće potrebna viza za ulazak u zemlju, čime se Podgorica potpuno usklađuje sa viznom politikom Evropske unije.

Nova pravila neće automatski zaustaviti dolazak gostiju iz tih zemalja, ali podaci pokazuju da je riječ o tržištima čiji je značaj za crnogorski turizam teško zanemariti. Posebno ako se vizama pridruže smanjenje broja avionskih linija, komplikovane procedure, duži rokovi obrade i neizvjesnost prilikom planiranja putovanja.

Prema analizi Investitora, urađenoj na osnovu godišnjih podataka Monstata, tržišta Rusije, Turske, Kine i Bjelorusije ostvarila su tokom 2025. godine ukupno 427.106 turističkih dolazaka i 3.226.866 noćenja u Crnoj Gori.

To je 16,7 odsto svih dolazaka i 21,9 odsto noćenja stranih gostiju.

Podaci za Saudijsku Arabiju nijesu zasebno prikazani u godišnjem izvještaju Monstata, već se nalaze u zbirnoj kategoriji ostalih azijskih zemalja, pa je stvarni obim turističkog prometa sa pet tržišta obuhvaćenih novim viznim režimom nešto veći.

Četiri tržišta, više od 3,2 miliona noćenja

Pojedinačno posmatrano, daleko najveći značaj ima rusko tržište. Gosti sa prebivalištem u Rusiji ostvarili su prošle godine 203.945 dolazaka i čak 2,41 milion noćenja, što predstavlja 16,4 odsto svih noćenja stranih turista u Crnoj Gori.

Turska je tokom 2025. godine donijela 134.266 dolazaka i 640.092 noćenja, dok su gosti iz Kine ostvarili 82.054 dolaska i 115.420 noćenja. Iz Bjelorusije je registrovan 6.841 dolazak i 59.835 noćenja.

Ove brojke ne predstavljaju tačan broj ljudi na koje će se primjenjivati nova pravila. Monstat turiste razvrstava prema zemlji njihovog prebivališta, dok se vizni režim primjenjuje prema državljanstvu.

Ipak, podaci predstavljaju najprecizniji raspoloživi pokazatelj izloženosti crnogorskog turizma promjenama koje počinju 1. novembra.

Najveći rizik nosi rusko tržište

Struktura dolazaka pokazuje i da posljedice novih pravila neće biti jednake na svim tržištima.

Ruski i bjeloruski gosti prosječno borave znatno duže od turista iz Turske i Kine. Prosječan boravak gostiju sa ruskog tržišta prošle godine iznosio je gotovo 12 noći, a bjeloruskog blizu devet noći.

Zbog toga bi čak i relativno mali pad broja dolazaka iz Rusije mogao proizvesti osjetno veći pad ukupnog broja noćenja, posebno u privatnom smještaju i primorskim opštinama.

Kinesko tržište ima drugačiju strukturu. Registrovano je više od 82.000 dolazaka, ali svega 115.420 noćenja, što znači da je prosječan boravak trajao oko 1,4 noći. Riječ je uglavnom o kraćim i organizovanim putovanjima, koja su posebno osjetljiva na dodatne administrativne procedure i troškove.

Tursko tržište nalazi se između ova dva modela – značajno je i za klasični turizam i za poslovna, porodična i kratka putovanja tokom cijele godine.

Turska donosi i goste i avionsku povezanost

U slučaju Turske, rizik se ne završava na 640.000 ostvarenih noćenja.

Turkish Airlines je jedna od najvažnijih kompanija za međunarodnu povezanost Crne Gore. Tokom špica ljetnje sezone obavljao je između 27 i 28 letova sedmično preko aerodroma u Podgorici i Tivtu, odnosno prosječno oko četiri leta dnevno.

Prema informacijama objavljenim proteklih dana, kompanija planira značajno smanjenje broja letova od početka zimskog reda vožnje. Konačan obim redukcije još nije zvanično detaljisan, ali uvođenje viza može dodatno uticati na potražnju i odluke aviokompanija.

Istanbul za Crnu Goru nije samo veza sa turskim tržištem. To je jedno od najvećih svjetskih vazduhoplovnih čvorišta, preko kojeg u Podgoricu i Tivat dolaze putnici iz Azije, Bliskog istoka, Afrike i drugih udaljenih tržišta.

Zbog toga bi smanjenje broja letova moglo imati šire posljedice od pada broja turista sa turskim pasošem. Manji broj frekvencija čini putovanja manje praktičnim i skupljim, dok slabija potražnja aviokompanijama daje dodatni razlog da smanjuju kapacitete.

Tako se može stvoriti začarani krug: vize smanjuju potražnju, slabija potražnja dovodi do manje letova, a smanjena povezanost dodatno obara broj putnika.

VFS centri ublažavaju problem, ali e-viza još nema rok

Vlada je novu viznu politiku usvojila u okviru obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji. Time je ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 24 i stvoreni su uslovi za povlačenje oko četiri miliona eura iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan.

Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da preduzima mjere kako bi mogući negativni efekti bili ublaženi.

Zahtjevi za crnogorsku vizu već se mogu podnijeti u centrima kompanije VFS Global u Turskoj i Rusiji. Otvaranje aplikacionih centara najavljeno je i u Kini, Saudijskoj Arabiji i Bjelorusiji, ali u saopštenju Ministarstva nijesu precizirani rokovi do kada će svi ti centri početi da rade.

Ministarstvo istovremeno uspostavlja novi Vizni informacioni sistem, čiji je krajnji cilj uvođenje elektronskih viza. Međutim, nije saopšteno da li će e-viza biti dostupna do 1. novembra, kada novi režim počinje da se primjenjuje.

To je trenutno najvažnije otvoreno pitanje.

Prema Zakonu o strancima, o zahtjevu za izdavanje vize odlučuje se u roku od deset dana. Rok se, kada je potrebno dodatno razmatranje, može produžiti do 30 dana, a ako je potrebna dodatna dokumentacija i do 60 dana.

Takvi rokovi mogu biti prihvatljivi za unaprijed planirane duže boravke, ali predstavljaju ozbiljnu prepreku za vikend-putovanja, poslovne sastanke i spontane turističke posjete.

Šta bi značio pad od pet, deset ili 20 odsto

Ne postoji dovoljno podataka na osnovu kojih bi se moglo pouzdano prognozirati koliko će novi vizni režim smanjiti broj gostiju.

Ipak, jednostavni scenariji pokazuju razmjere mogućeg uticaja. Kada bi broj noćenja na četiri pojedinačno evidentirana tržišta bio manji samo pet odsto, Crna Gora bi izgubila oko 161.000 noćenja.

Pad od deset odsto značio bi približno 323.000 manje noćenja, dok bi smanjenje od 20 odsto predstavljalo gubitak od oko 645.000 noćenja.

Ovo nijesu prognoze, već matematički scenariji zasnovani na rezultatima iz 2025. godine. Stvarni efekat zavisiće od cijene vize, potrebne dokumentacije, brzine obrade zahtjeva, dostupnosti aplikacionih centara, režima izdavanja višekratnih viza i avionske povezanosti.

Odluka je donijeta, sada je presudna njena primjena

Crna Gora ima ograničen prostor da dugoročno odlaže usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom. Zbog toga ključno pitanje više nije da li je vizni režim trebalo uvesti, već kako spriječiti da njegova primjena proizvede nepotrebno veliku ekonomsku štetu.

Do 1. novembra javnosti, turističkoj privredi i aviokompanijama moraju biti poznati cijena vize, tačan spisak dokumenata, rokovi obrade, lokacije svih aplikacionih centara i datum početka rada elektronskog sistema.

Posebno je važno ponuditi jednostavnije procedure i višekratne vize poslovnim ljudima, vlasnicima nekretnina i putnicima koji često dolaze u Crnu Goru.

Nova vizna politika može biti neizbježna cijena evropskog puta, ali pad turističkog prometa i avionske povezanosti ne mora biti neizbježan. Razliku će napraviti brzina, dostupnost i pouzdanost sistema koji bi trebalo da bude spreman prije nego što se rampe podignu 1. novembra.