Kako je inflacija pojela vrijednost novca: 100 eura iz 2019. danas vrijedi samo 70,70 eura
Novčanica je ostala ista, ali je korpa koju njome možemo kupiti znatno manja. Analiza Investitora, zasnovana na zvaničnim indeksima potrošačkih cijena MONSTAT-a, pokazuje da su cijene u Crnoj Gori od jula 2019. do jula 2026. kumulativno porasle oko 41,5 odsto.
Sto eura je i 2019. i 2026. nominalno isti iznos. Ono što se dramatično promijenilo jeste količina robe i usluga koja se tim novcem može kupiti.
Ako poređenje napravimo statistički najčistije – između jula 2019. i jula 2026. – potrošačka korpa vrijedna 100 eura sa početka posmatranog perioda danas bi koštala približno 141,50 eura.
Obrnuto posmatrano, 100 eura u julu 2026. ima kupovnu moć od oko 70,70 eura iz jula 2019. godine. To znači da je kupovna moć iste novčanice za sedam godina smanjena približno 29,3 odsto.
Kako smo izračunali vrijednost 100 eura
Investitor je kao početnu tačku postavio jul 2019. godine, sa indeksom 100, a zatim lančano primijenio zvanične godišnje stope inflacije za svaki naredni jul.
Stope se ne mogu jednostavno sabrati, jer se svako novo poskupljenje obračunava na već uvećan nivo cijena. Zato se koristi složeni, odnosno kumulativni obračun:
100 × 0,995 × 1,031 × 1,149 × 1,069 × 1,035 × 1,045 × 1,038 = približno 141,46
Rezultat je približan jer MONSTAT objavljuje stope zaokružene na jednu decimalu, ali je zaključak nedvosmislen: opšti nivo potrošačkih cijena za sedam godina porastao je oko 41,5 odsto.
Zašto rast cijena od 41,5 odsto znači pad kupovne moći od 29,3 odsto
Na prvi pogled može djelovati neobično da su cijene porasle 41,5 odsto, a da je vrijednost novca smanjena 29,3 odsto. Razlika nastaje zato što se procenti računaju iz dvije različite osnove.
Ako korpa sa 100 poskupi na 141,50 eura, cijena je veća 41,5 odsto. Međutim, sa današnjih 100 eura može se kupiti svega 70,7 odsto te nekadašnje korpe.
Drugim riječima, 100 eura danas kupuje gotovo trećinu manje nego prije sedam godina.
Najveći udar dogodio se 2022. i 2023.
Inflacija nije ravnomjerno raspoređena kroz cijeli period. U 2020. cijene su čak blago pale, dok je pravi udar na kućne budžete uslijedio tokom 2022. i 2023. godine.
Samo između jula 2021. i jula 2023. vrijednost posmatrane korpe porasla je sa 102,58 na 126 eura. To znači da je u te dvije godine nastalo približno 56 odsto ukupnog rasta indeksa cijena zabilježenog od 2019. do 2026.
U julu 2022. godišnja inflacija dostigla je 14,9 odsto. Pojedine osnovne kategorije poskupjele su znatno više: čvrsta goriva 49,9 odsto, ulja i masti 37,6 odsto, hljeb i žitarice 33,3 odsto, gorivo 32,2 odsto, a mlijeko, sir i jaja 29,3 odsto. MONSTAT-ovi podaci za jul 2022.
Inflacija je kasnije usporila, ali usporavanje ne znači vraćanje cijena na stare nivoe. Ono samo znači da cijene nastavljaju da rastu sporije.
Šta kumulativna inflacija znači u svakodnevnom životu
Ako pretpostavimo da se pojedinačni troškovi kreću kao prosječna potrošačka korpa, računica izgleda ovako:
Domaćinstvu koje je u julu 2019. za određeni skup mjesečnih potreba izdvajalo 500 eura, za isti prosječan obim potrošnje danas bi trebalo nešto više od 707 eura.
Ista logika važi i za štednju. Ako je neko u julu 2019. ostavio 1.000 eura u gotovini i taj iznos nije uvećavao, danas i dalje nominalno ima 1.000 eura, ali njihov realni kapacitet odgovara približno 707 eura iz 2019.
Da bi sačuvao tadašnju kupovnu moć, iznos je do jula 2026. morao porasti na oko 1.415 eura.
Gorivo, meso i usluge i dalje podižu račune
Inflatorni pritisak nije nestao ni u 2026. Prema posljednjim dostupnim podacima, potrošačke cijene su u julu bile 3,8 odsto više nego godinu ranije, dok su samo u odnosu na jun porasle 0,8 odsto.
Najveći doprinos godišnjoj inflaciji dali su gorivo, koje je poskupjelo 16,7 odsto, meso sa rastom od 5,8 odsto, duvan sa 15 odsto, restoranske usluge sa 6,7 odsto i održavanje stanova sa 11,9 odsto.
Na mjesečnom nivou posebno su poskupjeli smještaj, duvan, žitarice, restorani, mliječni proizvodi i avionski prevoz. Prema julskom izvještaju MONSTAT-a, alkoholna pića i duvan su u jednom mjesecu poskupjeli 4,6 odsto, a restoranske i usluge smještaja 4,4 odsto.
Da li su zarade pratile rast cijena
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori iznosila je 515 eura na nivou 2019. godine, dok je u junu 2026. dostigla 1.036 eura. Nominalno je, dakle, više nego udvostručena, što znači da je na nivou statističkog prosjeka dugoročno rasla brže od cijena. MONSTAT za 2019. MONSTAT za jun 2026.
Međutim, prosječna zarada ne opisuje položaj svakog zaposlenog niti raspodjelu prihoda. Najjednostavniji test za svakog građanina glasi:
- ako je njegov prihod od 2019. porastao manje od 41,5 odsto, realno može kupiti manje;
- rast od oko 41,5 odsto uglavnom je sačuvao kupovnu moć;
- tek rast veći od 41,5 odsto donio je stvarno povećanje životnog standarda.
Najnoviji podaci pokazuju i novo slabljenje realne zarade. U junu 2026. prosječna neto plata bila je 2,6 odsto veća nego godinu ranije, dok su cijene u istom periodu porasle 3,6 odsto. To znači da je godišnji rast cijena ponovo bio brži od rasta prosječne zarade.
Zašto lična inflacija može biti veća od zvanične
Indeks potrošačkih cijena mjeri prosječno kretanje cijena reprezentativne korpe, ali ne opisuje identično svako domaćinstvo.
Hrana i bezalkoholna pića u aktuelnoj MONSTAT-ovoj korpi imaju težinu od oko 33,6 odsto, stanovanje i energija 14,3 odsto, a prevoz 11,9 odsto. Ove tri grupe zajedno čine gotovo 60 odsto prosječne potrošnje.
Domaćinstvo koje na hranu, gorivo, kiriju ili grijanje troši veći dio prihoda može osjećati znatno snažniji udar od zvanične prosječne inflacije. S druge strane, potrošač čija je struktura troškova drugačija mogao je proći nešto bolje.
Zato zvaničnih 41,5 odsto ne znači da je svaki pojedinačni proizvod toliko poskupio. To je prosječna promjena cijene cijele korpe. Neke stavke poskupjele su znatno više, neke manje, a pojedine su u određenim periodima i pojeftinile.
Novčanica je ista, njena snaga nije
Najkraći odgovor na pitanje koliko danas vrijedi 100 eura iz 2019. glasi: oko 70,70 eura, kada se vrijednost mjeri tadašnjom kupovnom moći.
Istovremeno, za robu i usluge koje su u julu 2019. koštale 100 eura, u julu 2026. trebalo je izdvojiti približno 141,50 eura.
Inflacija je tako za sedam godina iz novčanika uzela gotovo trećinu realne vrijednosti svakog eura koji nije bio praćen odgovarajućim rastom zarade, penzije, poslovnog prihoda ili prinosa na štednju.
Metodološka napomena: Investitor je koristio nacionalni indeks potrošačkih cijena – CPI, koji MONSTAT definiše kao zvaničnu mjeru inflacije u Crnoj Gori. Jul 2019. postavljen je kao početna vrijednost 100, nakon čega su lančano primijenjene godišnje julske stope za period 2020–2026. Izvori su zvanična saopštenja MONSTAT-a za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024, 2025. i 2026. godinu.
