Crnogorska ekonomija ubrzala: BDP u drugom kvartalu porastao 3,8 odsto
Bruto domaći proizvod Crne Gore u drugom kvartalu 2026. dostigao je 2,146 milijardi eura, uz realni rast od 3,8 odsto. Podaci Monstata pokazuju ubrzanje ekonomije, snažniji nominalni rast investicija, ali i spoljnotrgovinski minus od čak 639 miliona eura.
Crnogorska ekonomija zabilježila je realni rast od 3,8 odsto u drugom kvartalu 2026. godine, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata.
Bruto domaći proizvod (BDP) u periodu od aprila do kraja juna iznosio je 2,146 milijardi eura, dok je u istom kvartalu prošle godine njegova vrijednost bila 2,008 milijardi eura.
Nominalni rast BDP-a, koji uključuje i uticaj promjene cijena, iznosio je 6,9 odsto. To znači da je nominalna vrijednost crnogorske ekonomije za godinu povećana za približno 138 miliona eura.
Najsnažniji rast u posljednjih šest kvartala
Novi podaci ukazuju na ubrzanje ekonomske aktivnosti. Prema grafikonu Monstata, realna stopa rasta povećana je sa približno 2,6 odsto u prvom na 3,8 odsto u drugom kvartalu.
To je ujedno najviša stopa realnog rasta među posljednjih šest kvartala prikazanih u izvještaju. U drugom kvartalu prošle godine ekonomija je rasla oko 3,5 odsto, nakon čega je rast usporio na približno 3,2 odsto u trećem i 1,5 odsto u posljednjem kvartalu 2025.
Ubrzanje u drugom tromjesečju posebno je značajno jer obuhvata period neposredno prije glavnog dijela ljetnje turističke sezone.
Ulaganja u osnovna sredstva premašila 530 miliona eura
Finalna potrošnja u drugom kvartalu iznosila je 2,161 milijardu eura, što predstavlja nominalni rast od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći dio odnosio se na ličnu potrošnju domaćinstava, koja je dostigla 1,761 milijardu eura i nominalno porasla 5,6 odsto. Potrošnja države povećana je gotovo osam odsto, na 369,9 miliona eura.
Bruto investicije iznosile su 624,4 miliona eura, odnosno 7,6 odsto više nego godinu ranije. Posebno je značajan rast bruto investicija u osnovna sredstva, koje su nominalno povećane 11,6 odsto, sa 475,1 milion na 530,3 miliona eura.
Njihov udio u BDP-u povećan je sa 23,7 na 24,7 odsto, što je jedan od pozitivnijih pokazatelja u strukturi ekonomskog rasta.
Spoljnotrgovinski minus dostigao 639 miliona eura
Najveća slabost crnogorske ekonomije ostaje velika razlika između izvoza i uvoza roba i usluga.
Vrijednost izvoza u drugom kvartalu iznosila je 791,7 miliona eura, što je nominalno 4,4 odsto više nego godinu ranije. Uvoz je istovremeno porastao 4,5 odsto, na 1,431 milijardu eura.
Negativan saldo izvoza i uvoza tako je dostigao 639,1 milion eura i bio je za oko 29 miliona eura veći nego u drugom kvartalu 2025. godine.
Ipak, zbog rasta ukupnog BDP-a, udio spoljnotrgovinskog minusa u ekonomiji blago je smanjen – sa 30,4 na 29,8 odsto BDP-a.
Trgovina, saobraćaj i turizam nose najveću vrijednost
Najveća bruto dodata vrijednost ostvarena je u širokoj grupi koja obuhvata trgovinu, saobraćaj, skladištenje, smještaj i usluge ishrane. Vrijednost aktivnosti u ovim sektorima dostigla je 568,7 miliona eura, uz nominalni međugodišnji rast od 7,6 odsto.
Grupa industrijskih djelatnosti, koja uključuje vađenje rude, prerađivačku industriju, energetiku i snabdijevanje vodom, zabilježila je nominalni rast od 17,6 odsto, na 166,9 miliona eura.
Vrijednost aktivnosti u sektoru nekretnina povećana je 11,2 odsto, na 151,5 miliona eura, dok je građevinarstvo ostvarilo 78 miliona eura bruto dodate vrijednosti, 6,3 odsto više nego godinu ranije.
Podaci po djelatnostima iskazani su u tekućim cijenama i zato ne predstavljaju realne stope rasta pojedinačnih sektora, već promjenu njihove nominalne vrijednosti.
Rast ubrzava, ali zavisnost od uvoza ostaje
Rezultati za drugi kvartal pokazuju da je crnogorska ekonomija ušla u ljetnju sezonu sa snažnijom dinamikom nego na početku godine. Posebno ohrabruje rast ulaganja u osnovna sredstva i njihovog udjela u BDP-u.
Istovremeno, struktura ekonomije ostaje snažno oslonjena na domaću potrošnju i uvoz. Finalna potrošnja bila je nešto veća od ukupnog BDP-a, dok je gotovo 30 odsto vrijednosti ekonomije poništeno negativnim saldom izvoza i uvoza.
Monstat je naglasio da su podaci za drugi kvartal preliminarni i obračunati prema metodologiji Evropskog sistema nacionalnih računa ESA 2010.
