Prosječna plata u julu porasla na 1.037 eura
Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u julu je iznosila 1.037 eura, svega euro više nego u junu. Istovremeno su potrošačke cijene porasle 0,8 odsto, zbog čega je kupovna moć prosječne plate realno smanjena 0,7 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u julu 2026. godine iznosila je 1.238 eura, dok je prosječna plata bez poreza i doprinosa dostigla 1.037 eura, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Neto zarada bila je nominalno 0,1 odsto veća nego u junu, kada je iznosila 1.036 eura. Međutim, rast plata nije uspio da prati julsko poskupljenje proizvoda i usluga.
Realne plate pale 0,7 odsto
Potrošačke cijene u julu su, prema podacima Monstata, porasle 0,8 odsto u odnosu na jun. Kada se nominalni rast zarada uporedi sa inflacijom, proizlazi da je prosječna realna zarada za mjesec smanjena 0,7 odsto.
To praktično znači da je prosječno zaposleni, uprkos simboličnom povećanju plate od jednog eura, za taj novac mogao da kupi manje nego mjesec ranije.
U odnosu na jul prošle godine, kada je prosječna neto plata iznosila 1.014 eura, zabilježen je nominalni rast od 2,3 odsto, odnosno 23 eura. Julska plata je ujedno najviša u 13-mjesečnom periodu prikazanom u Monstatovom izvještaju.
Prosječna neto zarada za prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 1.031 euro, što je 2,3 odsto više nego u istom periodu 2025, kada je prosjek bio 1.008 eura. Prosječna bruto plata istovremeno je povećana sa 1.201 na 1.231 euro.
Najveće plate u finansijama i energetici
Razlike među pojedinim djelatnostima ostaju izrazite. Najveća prosječna neto zarada u julu isplaćena je u finansijskim djelatnostima i osiguranju – 1.683 eura.
Slijede snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa prosjekom od 1.484 eura, informisanje i komunikacije sa 1.313 eura i poslovanje nekretninama sa 1.230 eura.
Iznad ukupnog državnog prosjeka bile su i zarade u sektorima vađenja ruda i kamena, gdje je prosjek iznosio 1.181 euro, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima sa 1.108 eura, zdravstvu i socijalnoj zaštiti sa 1.069 eura i državnoj upravi sa 1.058 eura.
Najniže prosječne plate zabilježene su u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima – 873 eura. Slijede umjetnost, zabava i rekreacija sa 907 eura, poljoprivreda sa 917 eura, snabdijevanje vodom i upravljanje otpadom sa 923 eura i prerađivačka industrija sa 926 eura.
Prosjek u obrazovanju iznosio je 957 eura, dok su zaposleni u trgovini prosječno primili 971 euro.
Razlika između sektora sa najvećom i najmanjom prosječnom platom dostigla je 810 eura. Prosječna zarada u finansijama bila je gotovo 93 odsto veća nego u administrativnim i pomoćnim uslugama.
Od ukupno 19 posmatranih sektora, samo osam je imalo platu veću od državnog prosjeka, dok je u osam djelatnosti prosječna neto zarada bila manja od 1.000 eura.
Ni jedan sektor nije nadmašio rast cijena
Nominalne zarade su u julu porasle u 16 od 19 sektora, ali ni u jednom rast nije bio dovoljno snažan da nadmaši mjesečnu inflaciju od 0,8 odsto.
Najveći rast plata, od 0,7 odsto, zabilježen je u snabdijevanju vodom i upravljanju otpadom, kao i u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Zarade u finansijama porasle su 0,6 odsto, a u poljoprivredi 0,5 odsto.
Pad je registrovan u građevinarstvu i državnoj upravi, po 0,3 odsto, dok su zarade u trgovini smanjene 0,1 odsto.
Kada se uračuna inflacija, realne zarade su u julu pale u svim posmatranim sektorima. Najizraženiji realni pad, od oko 1,1 odsto, zabilježen je u građevinarstvu i državnoj upravi.
Ko je najviše napredovao od početka godine
Posmatrano kroz prosjek za prvih sedam mjeseci, najveći međugodišnji rast neto zarada ostvaren je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima – 8,4 odsto.
Slijede ostale uslužne djelatnosti sa rastom od 7,3 odsto, prerađivačka industrija sa 6,1 odsto, trgovina sa 4,9 odsto i građevinarstvo sa 4,1 odsto.
Prosječne zarade su, međutim, smanjene u tri sektora. Najveći pad zabilježen je u poslovanju nekretninama, gdje je sedmomjesečni prosjek sa 1.397 eura pao na 1.217 eura, odnosno 12,9 odsto. Pad je registrovan i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, od 1,1 odsto, kao i u sektoru informisanja i komunikacija, od 0,5 odsto.
Sektorski prosjeci ne moraju značiti da je svakom pojedinačnom zaposlenom plata povećana ili smanjena u navedenom procentu. Na njih mogu uticati promjene broja i strukture zaposlenih, kao i dinamika isplate zarada.
Monstat prosječnu zaradu izračunava tako što ukupno isplaćenu masu zarada dijeli brojem zaposlenih na koje se te isplate odnose. Podatak zato ne pokazuje medijalnu platu, odnosno iznos od kojeg polovina zaposlenih prima manje, a polovina više.
