Ko dobija Zapadnom obilaznicom Podgorice: Ključna veza Nikšića, Cetinja i juga
Zapadna obilaznica neće biti važna samo stanovnicima Donje i Gornje Gorice. Povezivanjem pravaca prema Nikšiću, Cetinju i jugu, nova saobraćajnica trebalo bi da izmjesti kamione i dio tranzita iz gradskih naselja, rastereti Bulevar Vojislavljevića i postane važan dio budućeg saobraćajnog prstena oko Podgorice.
Riječ je o dionici dugoj svega oko tri kilometra. Njen stvarni značaj, međutim, nije u dužini, već u tome što treba da spoji djelove saobraćajne mreže Podgorice koji danas nijesu funkcionalno povezani.
Zapadna obilaznica gradiće se od kružnog toka kod salona namještaja „Grand“ u Donjoj Gorici do kružnog toka na Komanskom mostu. Biće izvedena kao bulevar sa četiri saobraćajne trake, trotoarima sa obje strane i javnom rasvjetom.
Nedostajuća veza između Nikšića, Cetinja i juga
Na strani Donje Gorice nova saobraćajnica povezaće se sa Jugozapadnom obilaznicom i mostom Luča, dok će kod Komanskog mosta izaći na koridor prema Danilovgradu i Nikšiću. Time će vozila koja se kreću između nikšićko-danilovgradskog pravca i Cetinja, Petrovca, aerodroma i drugih djelova južno od Podgorice dobiti alternativu prolasku kroz gradska naselja.
Upravo zbog toga vrijednost Zapadne obilaznice ne treba posmatrati kao vrijednost izolovanog bulevara. Ona treba da omogući da već izgrađena Jugozapadna obilaznica i most Luča budu bolje povezani sa zapadnim ulazom u grad.
Kada je Jugozapadna obilaznica otvorena 2021. godine, Glavni grad ju je predstavio kao dio budućeg saobraćajnog prstena oko Podgorice i najavio da bi njegov naredni važan segment trebalo da bude upravo bulevar od Donje Gorice do Komanskog mosta.
Najveći dobitnik moglo bi biti Zabjelo
Najdirektniji benefit trebalo bi da osjete stanovnici Zabjela i djelova grada uz Bulevar Vojislavljevića.
Cilj projekta je da se dio tranzitnog, a posebno teretnog saobraćaja, koji danas koristi ovaj gradski pravac, preusmjeri na novu obilaznicu. Kamioni čije odredište nije Podgorica više ne bi morali da prolaze kroz gusto naseljene djelove grada da bi nastavili put prema Nikšiću, Cetinju ili jugu.
Ako tranzit bude dosljedno usmjeren na obilaznicu, manje teških vozila na Bulevaru Vojislavljevića trebalo bi da donese nekoliko konkretnih koristi: manje saobraćajnih čepova, bezbjednije uključivanje lokalnih vozila, niži nivo buke i manje opterećenje gradske kolovozne infrastrukture.
To ne znači da će nova dionica sama riješiti sve saobraćajne probleme Zabjela. Lokalni saobraćaj i dalje će rasti, ali će sa gradskih ulica biti moguće ukloniti vozila koja kroz njih prolaze samo zato što trenutno nemaju odgovarajuću alternativu.
Brža i predvidljivija ruta za građane i privredu
Zapadna obilaznica važna je i vozačima koji putuju između Nikšića, Danilovgrada, Cetinja i primorja. Nova veza trebalo bi da smanji potrebu za prolaskom kroz opterećene gradske raskrsnice, naročito tokom ljetnje turističke sezone i saobraćajnih špiceva.
Za transportne i distributivne kompanije potencijalna korist nije samo kraće vrijeme putovanja. Još značajnija može biti veća predvidljivost isporuka, jer će teretna vozila manje zavisiti od gužvi u urbanom dijelu Podgorice.
Bolja povezanost pravaca prema Nikšiću, Cetinju, Petrovcu i aerodromu može smanjiti nepotrebno zadržavanje kamiona, potrošnju goriva i troškove distribucije. Kolike će stvarne uštede biti, ipak, moći će da se procijeni tek nakon puštanja obilaznice u saobraćaj.
Dobit i za Donju i Gornju Goricu
Za Donju i Gornju Goricu projekat znači novu bulevarsku vezu, ali i kvalitetniju lokalnu infrastrukturu. Četiri trake povećavaju kapacitet pravca, dok trotoari i javna rasvjeta donose bezbjednije uslove za stanovnike područja kroz koje će saobraćajnica prolaziti.
Nova infrastruktura može učiniti zapadni dio Podgorice dostupnijim za stanovanje, trgovinu, skladištenje i druge poslovne aktivnosti. Iskustvo sa sličnim projektima, međutim, pokazuje da će dugoročni efekat zavisiti i od planske gradnje i kontrole priključaka, kako novi bulevar vremenom ne bi izgubio funkciju obilaznice.
Važniji je efekat nego broj kilometara
U saobraćajnoj mreži nijesu uvijek najvažnije najduže dionice. Ponekad najveću vrijednost ima upravo relativno kratak put koji povezuje dva velika koridora i omogućava da postojeća infrastruktura počne da funkcioniše kao cjelina.
Zapadna obilaznica je jedan od takvih projekata. Ona neće zatvoriti kompletan prsten oko Podgorice, niti može ukloniti sve gradske gužve. Može, međutim, napraviti jasnu razliku tamo gdje je problem najizraženiji – na pravcima kojima se danas miješaju lokalni, tranzitni i teški teretni saobraćaj.
Ugovor vrijedan 17,1 milion eura
Kako je Investitor ranije objavio, Uprava za saobraćaj potpisala je ugovor sa konzorcijumom Euromont stil–Toškovići, vrijedan 17,1 milion eura. ČITAJ VIŠE
Izvođač će imati 550 kalendarskih dana za završetak radova, ali taj rok ne počinje potpisivanjem ugovora, već formalnim uvođenjem u posao. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je početak radova do kraja 2026. godine.
Zato će sljedeći važan datum biti otvaranje gradilišta. Tek tada će početi da teče ugovoreni rok i biće moguće preciznije procijeniti kada će Podgorica dobiti saobraćajnicu čiji značaj daleko prevazilazi njena tri kilometra.
AKO STE PROPUSTILI:
Potpisan ugovor: Euromont stil i Toškovići grade Zapadnu obilaznicu Podgorice za 17 miliona eura
