Od danas samo elektronski: Papirne carinske deklaracije otišle u istoriju
Crnogorski uvoznici, izvoznici, špediteri i carinski zastupnici od 1. septembra sve deklaracije i prateće isprave podnose elektronski. Novi sistem trebalo bi da ubrza protok robe i smanji troškove privrede, ali ne ukida carinske kontrole niti nekoliko posebno propisanih papirnih dokumenata.
Od danas, 1. septembra 2026. godine, u Crnoj Gori je obavezna potpuna primjena bespapirnog poslovanja i elektronskog podnošenja carinskih deklaracija i pratećih isprava.
Uprava carina time ukida podnošenje uvoznih i izvoznih deklaracija u papirnoj formi, dok se komunikacija između privrednih subjekata i carinskog organa obavlja elektronskom razmjenom poruka u XML formatu, kroz nove funkcionalnosti carinskog informacionog sistema.
Promjena se odnosi na sve carinske postupke i ponovni izvoz kod kojih se deklaracija podnosi u sistemu uvoznog carinjenja IS, odnosno izvoznog carinjenja ES.
Digitalni postupak obuhvata cijeli ciklus – od podnošenja i prihvatanja deklaracije, preko dostavljanja i kontrole dokumentacije, do konačnog puštanja robe.
Šta se mijenja za uvoznike, izvoznike i špeditere
Najvažnija promjena za privredu jeste to što više neće biti potrebno kopiranje i fizičko dostavljanje carinskih deklaracija, faktura, prevoznih dokumenata i drugih pratećih isprava.
Ukida se i potreba da predstavnici kompanija i carinskih zastupnika dolaze u prostorije carinskih ispostava samo radi predaje ili preuzimanja dokumentacije.
Uvozne carinske deklaracije podnose se elektronskom porukom IE415, dok se za izvozne deklaracije koristi poruka IE515.
Sve isprave navedene u deklaraciji moraju biti dostavljene elektronski, porukom MEP440. Uputstvom je propisano da faktura i prevozni dokument budu priloženi odvojeno, dok ostale isprave mogu biti objedinjene. Dokumenta se označavaju šiframa koje su navedene u samoj deklaraciji.
Poruka sa priloženim ispravama mora biti poslata prije elektronske poruke kojom se prijavljuje podnošenje robe carinskom organu.
Ako dokumenta iz tehničkih razloga nije moguće dostaviti kroz uvozni ili izvozni sistem, deklarant ili njegov zastupnik šalje ih na službenu elektronsku adresu nadležne carinske ispostave.
Od prijave robe do dobijanja MRN broja
Roba se i dalje mora podnijeti carinskom organu, u prostorijama carinske ispostave ili na drugoj odobrenoj lokaciji. Nakon njenog dolaska, deklarant ili zastupnik šalje elektronsku poruku IE407 za uvoz, odnosno IE507 za izvoz.
Sistem zatim automatski provjerava da li su podaci u deklaraciji u skladu sa propisanim pravilima.
Ako je deklaracija ispravna, podnosilac dobija poruku IE428 ili IE528, sa dodijeljenim MRN brojem. Ako sistem pronađe greške, deklaracija se odbija porukom IE416 ili IE516, u kojoj se navode razlozi odbijanja.
Carinska deklaracija može biti podnijeta i prije nego što roba stigne. Međutim, ako roba ne bude podnijeta carinskom organu u roku od 30 dana, smatraće se da deklaracija nije ni bila podnijeta.
Bespapirno poslovanje ne znači ukidanje kontrola
Prelazak na elektronske deklaracije ne znači da se ukidaju dokumentarne i fizičke kontrole robe.
U trenutku prihvatanja deklaracije sistem sprovodi centralnu analizu rizika, koja može odrediti dokumentarnu kontrolu, odnosno „žuti kanal“, ili fizički pregled robe, poznat kao „crveni kanal“.
Carinski službenik može pokrenuti dodatnu kontrolu i kada deklaracija nije automatski izdvojena, ukoliko uoči nelogičnosti, neusklađenost podataka ili sumnju u vrijednost, porijeklo ili tarifno svrstavanje robe.
Ako su potrebne dodatne isprave ili pojašnjenja, deklarant ih mora dostaviti elektronski u roku od 14 dana. Taj rok u izuzetnim slučajevima može biti produžen.
Carinski organ i dalje može pregledati robu i prevozna sredstva, zahtijevati istovar i raspakivanje pošiljke, uzimati uzorke i provjeravati poslovne evidencije privrednog subjekta. Troškove prevoza robe do mjesta pregleda, rukovanja, uzorkovanja ili angažovanja stručnih lica snosi deklarant.
Kada je postupak završen i roba puštena, podnosilac automatski dobija poruku IE429 za uvoz ili IE529 za izvoz.
U kojim slučajevima papir ipak ostaje
Iako je osnovno pravilo potpuno elektronsko podnošenje deklaracija i dokumentacije, Uputstvo predviđa nekoliko izuzetaka.
Carinski organ može zatražiti da pojedine prateće isprave budu dostavljene i u papirnoj formi kada je to propisano posebnim propisom ili kada je dokument potrebno potvrditi, ovjeriti ili na njemu evidentirati otpis određene količine robe.
Kod izvoza je deklarant, nakon dobijanja poruke o puštanju robe u izvoz, dužan da iz svog sistema odštampa primjerak broj tri izvozne deklaracije i preda ga prevozniku radi podnošenja izlaznoj carinskoj ispostavi.
Uputstvo propisuje i obavezu deklaranta da obezbijedi zakonski usklađeno elektronsko čuvanje deklaracija i priloženih isprava. Dokumentacija se, ako drugim propisom nije utvrđen drugačiji rok, čuva najmanje tri godine, dok je u dokumentu posebno navedeno da Zakon o poreskoj administraciji propisuje rok čuvanja od deset godina.
Rok za plaćanje carinskog duga deset dana
Iznos uvoznih dažbina smatra se saopštenim deklarantu u trenutku puštanja robe, a automatski se knjiži u Finansijski modul carinskog sistema.
Carinski dug mora biti plaćen u roku od deset dana od datuma puštanja robe u slobodan promet. Kod odobrenog odloženog plaćanja, rok iznosi 30 dana.
Roba neće biti puštena ako potrebna dokumentacija nije dostavljena, carinski dug nije plaćen ili obezbijeđen, pregled nije mogao biti obavljen zbog razloga koji se mogu pripisati deklarantu ili roba podliježe zabranama i ograničenjima.
Predviđen rezervni postupak ako sistem ne radi
U slučaju nedostupnosti carinskih sistema, carinska ispostava obavještava Sektor za carinski informacioni sistem, koji odlučuje o eventualnom prelasku na rezervni postupak.
Informacija o aktiviranju rezervnog režima objavljuje se na sajtu Uprave carina, a nakon ponovnog uspostavljanja sistema podaci se naknadno unose u IS ili ES.
Ako je problem nastao u informacionom sistemu deklaranta ili njegovog zastupnika, o tome mora biti obaviještena nadležna carinska ispostava, koja odlučuje da li će odobriti rezervni postupak.
Đukić: Smanjujemo troškove i povećavamo transparentnost
Rukovoditeljka radom Uprave carina Jelena Đukić ocijenila je da prelazak na bespapirno poslovanje predstavlja prekretnicu za crnogorsku ekonomiju.
„Ovom reformom ubrzavamo carinske procedure, smanjujemo troškove za privredu i povećavamo transparentnost carinskog sistema. Naš cilj je administracija bez barijera, potpuno usklađena sa najvišim standardima Evropske unije“, poručila je Đukić.
Za kompanije koje se bave uvozom i izvozom najvažniji neposredni efekti trebalo bi da budu brža obrada deklaracija, manje administrativnih troškova i mogućnost da se najveći dio postupka završi bez odlaska u carinske prostorije.
Stvarni domet reforme, međutim, zavisiće od stabilnosti informacionog sistema, tehničke spremnosti privrede i carinskih zastupnika, kao i brzine kojom će nadležne ispostave rješavati elektronske predmete.
