ECB možda nije završila: Banke očekuju novo povećanje kamata već u decembru
Evropska centralna banka podigla je ključnu kamatnu stopu na 2,50 odsto, ali vodeće svjetske banke procjenjuju da bi već u decembru moglo uslijediti novo povećanje. Takav scenario odložio bi pojeftinjenje kredita i mogao dodatno opteretiti dužnike u Crnoj Gori čije su obaveze vezane za euribor.
Evropska centralna banka (ECB) možda je tek započela novi ciklus zaoštravanja monetarne politike. Nakon što je u četvrtak povećala ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 2,50 odsto, Goldman Sachs, Citigroup i Barclays očekuju još jedno povećanje već u decembru.
Finansijska tržišta takav potez smatraju gotovo izvjesnim. Prema podacima LSEG-a koje prenosi Reuters, vjerovatnoća da će ECB u decembru povećati kamatnu stopu za dodatnih 0,25 procentnih poena procjenjuje se na 93,9 odsto.
Citigroup ide korak dalje i očekuje još jedno povećanje u martu 2027. godine, dok tržišta trenutno računaju na najmanje tri nova povećanja kamatnih stopa tokom narednih 12 mjeseci.
Energenti ponovo rasplamsavaju inflaciju
Glavni razlog za promjenu očekivanja jeste snažan rast cijena energije, izazvan produženim sukobom na Bliskom istoku i poremećajima na ključnim transportnim pravcima.
Cijena sirove nafte Brent približila se nivou od 110 dolara za barel, dok su povećani i troškovi prirodnog gasa. Skuplji energenti već podstiču rast potrošačkih cijena u eurozoni i povećavaju rizik da se inflacija prenese na hranu, usluge i zarade.
Inflacija u eurozoni u avgustu je premašila tri odsto, znatno iznad cilja ECB-a od dva odsto. Centralna banka sada očekuje da će prosječna inflacija u 2026. iznositi tri odsto, a u 2027. godini 2,5 odsto.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard upozorila je da će inflacija duže ostati iznad ciljanog nivoa, dok rizici i dalje idu u pravcu viših cijena i slabijeg privrednog rasta.
„Što inflacija duže ostane visoka, izraženiji je rizik da postane samoodrživa“, ocijenili su ekonomisti Citigroupa.
Novo povećanje moguće i prije decembra
Zvaničnici ECB-a u petak su ostavili otvorenom mogućnost dodatnog povećanja kamata ukoliko visoke cijene nafte i gasa počnu snažnije da se prelivaju na ostatak ekonomije.
Predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel kazao je da ne isključuje potrebu da kamatne stope uđu u „blago restriktivno područje“, odnosno na nivo koji bi počeo da usporava ekonomsku aktivnost.
Naredna sjednica ECB-a zakazana je za 29. oktobar. Iako Goldman Sachs, Citi i Barclays kao vjerovatniji termin za novo povećanje vide decembar, pojedini kreatori monetarne politike smatraju da bi reakcija mogla uslijediti i ranije ukoliko energenti nastave da poskupljuju.
Pojeftinjenje kredita ponovo se odgađa
Promjena monetarnog pravca predstavlja lošu vijest za dužnike koji su očekivali postepeni pad euribora i niže rate kredita. Umjesto smanjenja kamata, eurozona bi mogla ući u period u kojem će cijena novca ostati visoka znatno duže nego što se donedavno očekivalo.
Istovremeno, rast prinosa na državne obveznice povećava troškove zaduživanja država i kompanija, dodatno pooštravajući finansijske uslove i bez direktnih poteza centralnih banaka.
Za Crnu Goru, koja koristi euro, ali nema predstavnika u odlučivanju ECB-a, to znači da se monetarni uslovi ponovo zaoštravaju prema potrebama eurozone. Posljedice će se najdirektnije osjećati kroz euribor, cijene novih kredita, investicionu aktivnost i raspoloživi dohodak zaduženih domaćinstava.
AKO STE PROPUSTILI:
