Svjetska banka podigla prognozu za Crnu Goru: Rast 3,3 odsto, Euro model nije uračunat
Privredni rast na Zapadnom Balkanu trebalo bi da ubrza na 3,1 odsto u 2026. godini, dok bi crnogorska ekonomija trebalo da poraste 3,3 odsto. Svjetska banka upozorava da su za otvaranje kvalitetnijih radnih mjesta neophodni niži trgovinski troškovi, predvidivi propisi i snažniji privatni sektor.
Privredni rast u šest ekonomija Zapadnog Balkana trebalo bi da ubrza sa 2,6 odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. godini, dok se za 2027. i 2028. predviđa rast od po 3,4 odsto, pokazuje novi Redovni ekonomski izvještaj za Zapadni Balkan, koji je danas objavila Svjetska banka.
Za Crnu Goru prognoziran je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,3 odsto u 2026. godini, nakon procijenjenih 2,7 odsto u 2025. Za narednu godinu očekuje se rast od tri odsto, a za 2028. od 3,1 odsto.
Ovogodišnja prognoza za Crnu Goru poboljšana je za 0,4 procentna poena u odnosu na projekciju iz proljeća 2026. godine.
“U vrijeme pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, Zapadni Balkan je još jednom pokazao ekonomsku otpornost. Međutim, sama otpornost nije dovoljna da se region približi prosječnim prihodima Evropske unije ili da otvori kvalitetna radna mjesta koja su ljudima potrebna”, kazala je Sjaoćing Ju, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, prenosi Dan.
Ona je istakla da nova radna mjesta stvara dinamičan privatni sektor i da naredna faza privrednog rasta zahtijeva efikasne i predvidive propise, kao i uklanjanje trgovinskih barijera, ne samo na granicama već i unutar nacionalnih tržišta.
Mjere „Euro modela“ nijesu obuhvaćene procjenom
U Crnoj Gori se očekuje ubrzanje privrednog rasta tokom 2026. godine, uz podršku potrošnje, investicija i uspješne turističke sezone.
Vlada je najavila mjere pod nazivom „Euro model“, u okviru nastojanja da poboljša životni standard i ubrza približavanje Evropskoj uniji. Kako se te mjere budu dalje razrađivale, biće važno sagledati njihove ekonomske i fiskalne posljedice, uz očuvanje održivosti javnih finansija i jačanje produktivnosti i ulaganja privatnog sektora.
Potencijalni efekti mjera „Euro modela“ nijesu procijenjeni u ovom izdanju izvještaja, dok Grupacija Svjetske banke nastavlja dijalog sa crnogorskim vlastima o širim politikama potrebnim za održivi rast i približavanje Evropskoj uniji, kaže se u saopštenju Grupacije Svjetske banke dostavljenom „Danu“.
Trgovinske prepreke koštaju privredu milijarde
Uzastopno smanjivanje carina omogućilo je ekonomijama Zapadnog Balkana visok stepen uključenosti u međunarodnu trgovinu. Ukupna trgovina robom i uslugama dostigla je 107 odsto regionalnog BDP-a u 2025. godini, što je više od prosjeka Evropske unije od 90 odsto.
Izvoz usluga u regionu učetvorostručen je između 2010. i 2025. godine. Ipak, prema ocjeni Svjetske banke, naredni talas reformi mora omogućiti preduzećima da bolje iskoriste pristup međunarodnim tržištima, prvenstveno smanjivanjem nepotrebnih administrativnih i regulatornih troškova.
Prosječne carine na uvoz robe u zemlje Zapadnog Balkana iznose oko šest odsto, ali necarinske mjere stvaraju dodatni trošak od oko deset odsto vrijednosti uvoza. U pojedinim sektorima poljoprivredno-prehrambene industrije taj dodatni trošak prelazi 20 odsto.
Ograničenja prekograničnog pružanja usluga još su skuplja i procjenjuju se na 29 odsto.
Prema simulacijama Svjetske banke, uklanjanje polovine preostalih uvoznih prepreka moglo bi srednjoročno povećati BDP do 12,5 odsto. Među preprekama se navode nepotrebne dozvole i odobrenja, ponovljene inspekcije, postupci sertifikacije i zahtjevi da preduzeća moraju imati lokalno poslovno prisustvo.
Samo mali broj izvoznika opstaje pet godina
Visoki troškovi uvoza istovremeno otežavaju preduzećima iz regiona da izvoze i da dugoročno ostanu prisutna na stranim tržištima.
Prema podacima iz izvještaja, svega oko trećine novih izvoznih poduhvata preduzeća sa Zapadnog Balkana opstane nakon prve godine, dok samo jedan do četiri odsto dočeka petu godinu poslovanja na izvoznim tržištima.
Ovaj problem direktno utiče na zapošljavanje, jer preduzeća koja učestvuju u međunarodnoj trgovini zapošljavaju veliku većinu radnika u prerađivačkoj industriji regiona. Ona su, po pravilu, veća i isplaćuju bolje zarade od uporedivih kompanija koje posluju isključivo na domaćem tržištu.
Svjetska banka zato preporučuje kvalitetniju, a ne samo manju regulaciju. Prioriteti treba da budu pojednostavljivanje i digitalizacija procedura, inspekcije zasnovane na procjeni rizika, međusobno priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija, uz očuvanje zaštitnih mjera koje služe opravdanim javnim interesima.
