Koliko će „Euro model“ koštati mali biznis: Računica za firmu sa pet, deset i 20 zaposlenih
Firma sa pet zaposlenih koji sada primaju po 600 eura neto, a prema „Euro modelu“ bi imali pravo na najmanje 1.250 eura, morala bi da obezbijedi približno 38.400 eura više godišnje za zarade i obračunata davanja. Sa deset takvih radnika dodatni godišnji izdatak dostigao bi oko 76.800 eura, a sa 20 približno 153.600 eura, pokazuje ilustrativna računica Investitora zasnovana na predloženim izmjenama.
Najavljeno ukidanje doprinosa i smanjenje poreza ublažavaju trošak povećanja plata, ali ga ne mogu neutralisati kod poslodavaca koji sada isplaćuju najniže zarade. Koliko će pojedinačna firma morati dodatno da izdvoji zavisi prvenstveno od sadašnjih plata i kvalifikacija predviđenih za radna mjesta, a tek potom od broja zaposlenih.
Upravo na posljedice po male kompanije upozorava predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica, koji je pred razgovor sa premijerom Milojkom Spajićem ocijenio da bi program mogao donijeti smanjenje zaposlenosti i rast cijena.
Šta se mijenja i na koga se odnose novi minimumi
Predlog izmjena Zakona o radu predviđa tri nivoa minimalne neto zarade od januara 2027. godine:
- 1.000 eura za radna mjesta sa I i II nivoom kvalifikacije obrazovanja;
- 1.250 eura za radna mjesta sa III i IV nivoom;
- 1.400 eura za radna mjesta sa V i višim nivoom kvalifikacije.
Presudna je kvalifikacija utvrđena za radno mjesto. Sama činjenica da zaposleni posjeduje fakultetsku diplomu ne znači automatski da njegovo radno mjesto pripada najvišoj kategoriji minimuma.
Paket predviđa i svođenje doprinosa za PIO i nezaposlenost na nulu. Predloženim poreskim izmjenama ostao bi neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, dok bi se na dio iznad tog iznosa primjenjivala stopa od devet odsto, umjesto sadašnjeg sistema sa stopom od 15 odsto na dio iznad 1.000 eura.
Računica u ovom tekstu predstavlja scenario primjene objavljenih predloga, a ne konačan obračun po usvojenim propisima.
Koliko košta jedan radnik: Neto plata nije cijeli izdatak
Da bi se procijenio efekat na poslovanje, potrebno je uporediti sredstva koja firma izdvaja za zaradu i davanja prije i poslije promjene.
Za osnovni scenario uzet je zaposleni na radnom mjestu sa III ili IV nivoom kvalifikacije, koji sada prima 600 eura neto, a prema predlogu bi primao najmanje 1.250 eura.
Prema sadašnjem obračunu, neto plati od 600 eura odgovara približno 670,39 eura bruto. Kada se dodaju doprinos za nezaposlenost na teret poslodavca i Fond rada, izdatak u posmatranom obračunu iznosi oko 675,08 eura. Važeće uputstvo predviđa doprinose zaposlenog od deset odsto za PIO i 0,5 odsto za nezaposlenost, te poslodavca od 0,5 odsto za nezaposlenost i 0,2 odsto za Fond rada.
Po predloženom modelu, za isplatu 1.250 eura neto potrebno je približno 1.304,40 eura bruto. Uz Fond rada i pretpostavljeni prirez od 15 odsto na obračunati porez, izdatak raste na oko 1.315,16 eura. Razlika iznosi približno 640 eura mjesečno po zaposlenom.
Metodologija: Obračun Investitora odnosi se na puni mjesec rada i uključuje bruto zaradu, doprinos za nezaposlenost na teret poslodavca kada postoji, Fond rada od 0,2 odsto i pretpostavljeni lokalni prirez od 15 odsto na porez. Ne uključuje komorske i sindikalne doprinose, eventualne posebne obaveze, dodatna uvećanja zarade niti efekte novog kolektivnog ugovora. Zato prikazani iznosi nijesu sveobuhvatan trošak svakog konkretnog poslodavca. Lokalna stopa prireza može promijeniti rezultat.
Firma sa pet, deset i 20 zaposlenih: Dodatni trošak do 153.600 eura godišnje
Ako svi zaposleni u posmatranoj firmi prelaze sa 600 na 1.250 eura neto, dobijaju se sljedeći iznosi:
U ovom scenariju izdvajanje za zarade i uključena davanja povećava se za približno 94,8 odsto.
U pitanju je primjer poslodavca kod kojeg svi radnici primaju 600 eura i pripadaju kategoriji budućeg minimuma od 1.250 eura. Firma koja već isplaćuje znatno više zarade imala bi drugačiji rezultat.
Zašto poresko rasterećenje ne pokriva rast minimuma
Kod sadašnje neto plate od 600 eura bruto zarada iznosi oko 670 eura. Čak i kada bi se svi doprinosi zaposlenog ukinuli, taj postojeći bruto iznos ostao bi daleko ispod novog minimuma od 1.250 eura.
Drugim riječima, oslobađanje od doprinosa može povećati neto primanje iz postojećeg fonda zarada, ali ostatak do novog zakonskog minimuma zahtijeva dodatna sredstva poslodavca.
Razlike među radnim mjestima i početnim platama zato su velike:
Primijenjene su iste pretpostavke kao u glavnoj tabeli. Posljednji red predstavlja radnika na radnom mjestu sa budućim minimumom od 1.250 eura koji već prima 1.000 eura.
Zato broj zaposlenih sam po sebi nije dovoljan za procjenu. Dvije firme sa deset radnika mogu imati veoma različito dodatno opterećenje.
Mikavica: Najveći pritisak na male kompanije
Mikavica je za „Dan“ upozorio da bi naglo povećanje minimalnih zarada posebno pogodilo male biznise i kompanije na sjeveru.
„Ubijamo male biznise, male kompanije, koje su pokušavale da razviju biznis, posebno na sjeveru“, rekao je predsjednik Unije poslodavaca.
On je naveo i da bi poslodavci, uz postojećih 600 eura, trebalo da izdvoje još 580 eura za zarade. Međutim, taj iznos nije univerzalna razlika za sve radnike. Bez specifikacije njegovog obračuna nije moguće neposredno ga uporediti sa pojedinačnim scenarijima: rezultat zavisi od početne zarade, budućeg minimuma i uključenih davanja.
Mikavica smatra da program neće smanjiti nezaposlenost i da ne rješava problem sive ekonomije. Upozorio je i na mogući rast cijena u prevozu i turizmu, navodeći procjenu hotelijera o povećanju od najmanje deset odsto.
To su procjene poslodavaca o mogućim posljedicama, a ne potvrđeni budući ishodi. Da li će i koliko cijene porasti zavisiće od udjela plata u troškovima, konkurencije, tražnje i mogućnosti kompanija da povećaju produktivnost.
Koliko dodatnog prometa treba za veće plate?
Ključno pitanje za mali biznis pitanje je koliko dodatne prodaje je potrebno kako bi se finansirala razlika.
Uzmimo firmu sa pet zaposlenih iz osnovnog scenarija, kojoj je potrebno oko 3.200 eura više mjesečno. Ako joj od svakog dodatnog eura prodaje, nakon nabavne vrijednosti robe i ostalih promjenljivih troškova, ostaje 20 centi za pokriće fiksnih troškova, morala bi da ostvari približno 16.000 eura dodatnog mjesečnog prihoda bez PDV-a da pokrije samo taj rast izdataka.
Za deset zaposlenih potreban dodatni prihod bio bi oko 32.000 eura, a za 20 približno 64.000 eura mjesečno.
Ovo je ilustracija sa pretpostavljenom maržom pokrića od 20 odsto, a ne procjena prosječne marže crnogorskih firmi. Pokazuje, međutim, zašto dodatni trošak zarada nije moguće izjednačiti sa istim iznosom dodatnog prometa.
Vlada očekuje da veće zarade podstaknu potrošnju i ekonomsku aktivnost. Ipak, rast potrošnje na nivou države ne znači da će svaka pojedinačna prodavnica, radionica ili ugostiteljski objekat ostvariti dovoljno dodatnih prihoda da pokrije nove obaveze.
Kolektivni ugovor otvara dodatno pitanje
Mikavica je upozorio i na odnos novih minimalnih zarada i Opšteg kolektivnog ugovora, nakon dogovora Vlade i sindikata da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa 90 na 100 eura.
Prema njegovoj ocjeni, novi minimumi mijenjaju smisao postojećeg sistema koeficijenata, jer obračunata osnovna zarada može ostati ispod zakonski garantovanog iznosa.
Za poslodavce je zato važno kako će se konačna pravila primjenjivati zajedno. Efekat kolektivnog ugovora nije dodat u prikazane tabele, jer se bez konačnih odredbi i podataka o svakom zaposlenom ne može pouzdano izračunati.
Dodatni pritisak može nastati i ako firme budu povećavale zarade iskusnijim i odgovornijim radnicima kako bi očuvale razlike u platama nakon podizanja minimuma. Ni taj poslovni efekat nije uključen u računicu.
