Ljiljanić: U 2027. planiramo radove na najmanje pet dionica, Jadransko-jonski auto-put moguć do 2035.
Prve procjene vrijednosti Jadransko-jonskog koridora kroz Crnu Goru iznose oko 2,7 milijardi eura. Za Smokovac–Tološi ugovor se očekuje do sredine naredne godine, dok je završetak dionice Mateševo–Andrijevica ugovoren za 2031.
Monteput očekuje da tokom 2027. godine paralelno bude pokrenuto najmanje pet putnih dionica, dok bi Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru mogao biti završen oko 2035. godine, kazao je generalni direktor kompanije Milan Ljiljanić, gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti.
Prema njegovim riječima, prve procjene vrijednosti Jadransko-jonskog koridora kroz Crnu Goru iznose oko 2,7 milijardi eura, a cilj je da gradnja svih njegovih dionica bude pokrenuta do 2030. godine. Razmatra se više modela finansiranja, od podrške Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i kreditnih aranžmana do međudržavnih sporazuma i javno-privatnog partnerstva.
Prioritet je, kako je objasnio, uspostavljanje funkcionalne mreže od oko 170 kilometara auto-puteva, koja bi povezala Andrijevicu sa Lastvom Grbaljskom i Lukom Bar. Za narednu turističku sezonu, međutim, ove dionice još neće biti dostupne, pa će se saobraćajne gužve do njihove izgradnje morati ublažavati organizacionim mjerama.
Pet dionica u planu, ugovor za Smokovac–Tološi do sredine 2027.
Ljiljanić je među projektima koje Monteput namjerava paralelno da pokrene ili nastavi tokom naredne godine izdvojio Mateševo–Andrijevica, obilaznicu Budve, Smokovac–Tološi, obilaznicu Bara i dionicu Čevo–Krivošije.
Za dionicu Smokovac–Tološi, koja predstavlja dio auto-putne obilaznice Podgorice, očekuje da ugovor za izgradnju bude potpisan do sredine 2027. godine. Procijenjena vrijednost projekta je oko 240 miliona eura, a predviđeni rok realizacije tri godine.
Za posao projektovanja i izgradnje ove dionice, duge oko 10,5 kilometara, prijavljene su 22 kompanije. Ljiljanić je naveo da među zainteresovanima ima evropskih, kineskih i turskih kompanija, kao i firmi iz Egipta, Kuvajta i Indije.
Prijave razmatra komisija Monteputa uz konsultante i predstavnike EBRD-a, a velika konkurencija, prema njegovoj ocjeni, otvara prostor za povoljniju konačnu cijenu. Domaće kompanije, kako je objasnio, nijesu se pojavile kao nosioci ponuda, dok je njihovo eventualno učešće u konzorcijumima pomenuo kao mogućnost.
Izgradnjom ove dionice tranzitni saobraćaj sa sjevera prema Cetinju i Budvi mogao bi da zaobiđe gradsko jezgro Podgorice. Pored veza na Smokovcu i u Tološima, projektom je ostavljena mogućnost priključka na stari put Podgorica–Spuž.
Na trasi je planiran tunel dug oko 700 metara, dok bi tuneli i mostovi zajedno činili oko 30 odsto dionice. Ljiljanić je kazao i da se radi studija procjene uticaja na životnu sredinu i društvo prema međunarodnim standardima, čiji će nalazi biti uključeni u glavni projekat.
Obilaznica Bara prioritet, tunel Sutorman dug šest kilometara
Na Jadransko-jonskom koridoru kroz Crnu Goru, za koji Monteput razvija projektnu dokumentaciju u dužini od oko 127 kilometara, prioritet je obilaznica Bara, odnosno dionica Virpazar–Zaljevo, duga približno 23 kilometra.
Idejni projekat trebalo bi da bude završen do kraja ove godine. Riječ je, prema Ljiljanićevoj ocjeni, o najzahtjevnijoj dionici koridora, sa tunelom Sutorman dužine oko šest kilometara, još nekoliko tunela i brojnim mostovima.
Više od 70 odsto trase činili bi tuneli i mostovi, što izgradnju čini posebno složenom. Pored tehničkih izazova, tokom projektovanja rješavaju se pitanja uticaja trase na životnu sredinu i stanovništvo, uz komunikaciju sa Opštinom Bar i mjesnim zajednicama.
Ljiljanić je naglasio da bi ta saobraćajnica trebalo da omogući kvalitetniju vezu sa Lukom Bar i riješi jedan od glavnih uzroka sezonskih zagušenja na barskom području i prilazima tunelu Sozina.
Čevo–Krivošije i nova veza prema Herceg Novom
Drugi prioritet na ovom koridoru je dionica Čevo–Krivošije, koja bi povezala pravac Cetinje–Čevo sa putem Grahovo–Lipci i skratila putovanje prema Boki i Herceg Novom.
Za razvoj te dionice, kako je naveo, potpisan je memorandum o razumijevanju sa francuskom kompanijom. Kao jedan od mogućih modela realizacije razmatra se javno-privatno partnerstvo.
Na taj pravac trebalo bi da se nadoveže obilaznica Herceg Novog, od Krivošija prema Igalu, čije je trasiranje u završnoj fazi. Ljiljanić je najavio da će trasa uskoro biti predstavljena javnosti.
Širi plan predviđa povezivanje ovih dionica sa auto-putem Bar–Boljare, a zatim i dalje veze prema Bosni i Hercegovini, Albaniji i Srbiji. Priprema se i dokumentacija za nastavak auto-puta od Andrijevice prema Boljarama, dok će realizacija zavisiti od obezbjeđivanja novca.
Mateševo–Andrijevica po ugovoru do 2031.
Za dionicu Mateševo–Andrijevica Ljiljanić je kazao da izrada glavnog projekta napreduje prema ugovorenoj dinamici i da je završetak predviđen za 2031. godinu.
U vrijeme gostovanja najavio je izlazak prvih mašina za geološka istraživanja na teren u narednih desetak dana, nakon dobijanja prvih odobrenja. Intenziviranje radova na terenu očekuje od proljeća 2027, sa povoljnijim vremenskim uslovima.
Izvođač istovremeno priprema kampove za smještaj radnika i očekuje dio opreme iz Kine. Sa lokalnim zajednicama i opštinama radi se na detaljima trase i dodatnom priključku u zoni Komova.
Za obilaznicu Budve rok već teče
Na obilaznici Budve, od Markovića do Lastve Grbaljske, u toku su definisanje konačnog položaja trase, razrada glavnog projekta i organizacija gradilišta. Pripremne aktivnosti obuhvataju čišćenje terena i pripremu kampova, a vremenski uslovi omogućavaju rad i tokom zime.
Rok za realizaciju je četiri godine i već je počeo da teče, rekao je Ljiljanić.
Prema njegovim riječima, na ovoj dionici nije predviđeno rušenje postojećih stambenih objekata. Oko 70 odsto trase prolazi kroz tunele i preko mostova, čime se, pored savladavanja zahtjevnog terena, izbjegavaju kuće i drugi objekti. Eksproprijacija je, kako je naveo, u završnoj fazi.
Bez brzog rješenja za narednu sezonu
Govoreći o očekivanjima za naredno ljeto, direktor Monteputa naglasio je da veliki infrastrukturni projekti zahtijevaju vrijeme i da je samo na pripremu dokumentacije i projekata potrošeno oko dvije do tri godine.
Do izgradnje nove mreže, prema njegovim riječima, potrebno je tražiti organizaciona rješenja za najopterećenije tačke, prije svega Budvu, Bar i područje tunela Sozina.
Pozvao je vozače da koriste elektronsku naplatu putarine, čiji je udio, kako je naveo, prešao 40 odsto korisnika. Registracija je moguća i za prolazak bez TAG uređaja, uz unos registarskih oznaka, što ubrzava prolazak kroz naplatne centre.
Ocijenio je i da najavljeni „Euro model“ ne bi trebalo da poveća troškove gradnje auto-puteva, jer su zarade u građevinskom sektoru zbog nedostatka radnika već dostigle visoke nivoe.
