Evropa traži nastavnike, ljekare i IT stručnjake: Koje radnike je najteže pronaći
Nastavnici, zdravstveni i IT stručnjaci među najdeficitarnijim su kadrovima u Evropi, dok je radnike za pojedine pomoćne i rutinske poslove uglavnom lakše pronaći. Ipak, zanimanje koje u jednoj zemlji ima višak kandidata u drugoj može biti među najtraženijima.
Evropski poslodavci i dalje teško pronalaze odgovarajuće stručnjake, iako je pritisak na tržištu rada popustio u odnosu na period poslije pandemije. Analiza OECD-a pokazuje da su nestašice naročito izražene u poslovima koji zahtijevaju visok nivo znanja, prenosi Euronews Business.
Ko najviše nedostaje
Među državama Evropske unije obuhvaćenim analizom, nastavnička zanimanja u prosjeku je najteže popuniti. Slijede zdravstveni i stručnjaci za informacione i komunikacione tehnologije.
U širem pregledu 27 evropskih zemalja, zdravstveni stručnjaci deficitarni su u 23, a nastavnici u 21 zemlji. ICT stručnjake teško je pronaći u 18 zemalja.
Važna je metodološka ograda: OECD-ov pokazatelj poredi pritiske među zanimanjima unutar iste države. On ne predstavlja broj slobodnih radnih mjesta ili radnika koji nedostaju. Podaci se za većinu zemalja odnose na 2024. godinu.
Zašto nedostaju zdravstveni i prosvjetni radnici
Evropska agencija za rad (ELA) u svom zasebnom izvještaju povezuje teškoće u zdravstvu i njezi sa starenjem stanovništva, dugim školovanjem, zahtjevnim uslovima rada i oslanjanjem na zaposlene iz drugih zemalja.
Problem se zato ne završava prijemom novih radnika. Potrebno je i zadržati postojeće zaposlene kroz bolje uslove i dostupnije obuke.
U obrazovanju, sagovornici Euronewsa ukazuju na rast administrativnih obaveza, digitalizaciju nastave i veću odgovornost za dobrobit učenika. Uz konkurentne zarade, na privlačnost profesije utiču autonomija, mogućnosti napredovanja i kvalitet rukovođenja školama.
Isto zanimanje, potpuno drugačija potražnja
Evropski prosjek može prikriti velike razlike. U Norveškoj je najteže pronaći radnike na fizičkim poslovima, a u Španiji pomoćne radnike u pripremi hrane.
Ni tržište IT kadrova nije svuda jednako: OECD ga u Austriji, Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu klasifikuje kao tržište sa relativnim viškom stručnjaka.
Digitalizacija podstiče potražnju za tehnološkim znanjima, dok automatizacija mijenja potrebe za rutinskim zadacima. OECD zato naglašava značaj prekvalifikacija i stalnog usavršavanja.
ELA upozorava da manjak u jednoj zemlji često postoji paralelno sa viškom u drugoj. Povezivanje tih tržišta otežavaju jezik, administrativne prepreke i priznavanje kvalifikacija. Mobilnost radnika može pomoći, ali sama ne rješava problem.
Šta ovo znači za Crnu Goru
Za crnogorske čitaoce praktična pouka je da evropska lista deficitarnih zanimanja može biti polazna tačka pri izboru školovanja ili traženju posla. Potrebno je, međutim, provjeriti konkretnu državu, uslove za priznavanje diplome i zahtjeve poslodavca.
Iz ugla domaćih poslodavaca, ovi nalazi otvaraju i pitanje zadržavanja stručnjaka u profesijama za kojima postoji potražnja u inostranstvu. To je moguća posljedica evropskih trendova, a ne procjena manjka radnika u Crnoj Gori iz ovog istraživanja.
