Šta je IATA i kako može pomoći razvoju crnogorskih aerodroma?
Organizacija koja okuplja više od 380 avio-kompanija spremna je da podrži planiranje razvoja Podgorice i Tivta. Njena stručna pomoć mogla bi doprinijeti boljim terminalima, efikasnijem protoku putnika i pažljivijem ulaganju novca.
Koliki terminali su potrebni Podgorici i Tivtu, gdje nastaju uska grla i u šta prvo ulagati? U traženju odgovora na ova pitanja Crna Gora mogla bi dobiti podršku IATA-e, jednog od najuticajnijih udruženja u svjetskoj avio-industriji.
Generalna direktorica Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA), Saadia Zahidi, potvrdila je spremnost organizacije da pruži stručnu i savjetodavnu podršku planiranju razvoja dva crnogorska aerodroma i pripremi osnova za izradu master plana, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Zahidi je odgovorila na pismo ministra saobraćaja Radoša Zečevića, ocjenjujući da je budući razvoj aerodroma strateška nacionalna odluka čije će posljedice Crna Gora osjećati decenijama.
Šta je IATA i zašto je važna?
IATA je skraćenica od engleskog naziva International Air Transport Association. Riječ je o međunarodnom strukovnom udruženju avio-kompanija koje, prema podacima na njegovom zvaničnom sajtu, predstavlja više od 380 prevoznika sa oko 85 odsto svjetskog avio-saobraćaja.
Udruženje zastupa interese avio-industrije, razvija zajedničke standarde i procedure i pruža stručne usluge, podatke i obuke u različitim oblastima vazdušnog saobraćaja.
Za planiranje aerodroma posebno je važno što donosi perspektivu kompanija koje će tu infrastrukturu koristiti. Njihove potrebe utiču na organizaciju terminala, prihvat i otpremu aviona, obradu prtljaga i vrijeme potrebno da avion, nakon slijetanja, bude spreman za novi let.
Kako bi mogla pomoći Podgorici i Tivtu?
Prema saopštenju Ministarstva, moguća podrška obuhvatila bi razmjenu međunarodnih iskustava, obuke, tehničke konsultacije i uključivanje potreba avio-kompanija u planiranje buduće infrastrukture.
IATA je spremna da razmotri i direktan doprinos kasnijoj izradi master plana, kao i stručnu recenziju odabranih rezultata rada iz ugla prevoznika i aerodromskih operacija.
U praksi, takva saradnja mogla bi pomoći da se preciznije utvrdi koliko je prostora i opreme potrebno za prijavu putnika, bezbjednosne kontrole, čekaonice i preuzimanje prtljaga. Cilj bi bio da se pojedini djelovi aerodroma razvijaju usklađeno, kako proširenje jednog segmenta ne bi samo premjestilo gužvu na sljedeći.
Šta je master plan aerodroma?
Master plan je dugoročni plan razvoja aerodroma. Njime se procjenjuje budući saobraćaj, utvrđuju potrebni kapaciteti i određuje redosljed proširenja i ulaganja.
Takav dokument treba da poveže očekivani broj putnika i letova sa razvojem terminala, prostora za avione, pristupnih saobraćajnica i pratećih sadržaja. Važan dio je i procjena troškova po fazama, kako bi ulaganja pratila stvarne potrebe.
IATA u okviru svojih konsultantskih usluga nudi izradu master planova i provjeru već pripremljenih rješenja, uključujući prognoze saobraćaja, analizu kapaciteta i programe faznih investicija.
Za Crnu Goru, vrijednost takvog pristupa bila bi u smanjenju rizika da se gradi premalo, prekasno ili da se novac veže za kapacitete za kojima još nema dovoljne tražnje.
Priručnik koji povezuje kapacitete i potrebe putnika
Zahidi je posebno ukazala na Airport Development Reference Manual (ADRM), IATA-in priručnik za planiranje razvoja aerodroma, na čijim metodologijama bi se podrška prvenstveno zasnivala.
Prema zvaničnom objašnjenju IATA-e, priručnik obuhvata oblasti od prognoziranja saobraćaja i master planiranja do projektovanja putničkih terminala i aerodromske infrastrukture. Izrađuje se u saradnji sa Međunarodnim savjetom aerodroma (ACI) i stručnjacima iz industrije.
Njegova praktična svrha je da pomogne usklađivanje kapaciteta sa tražnjom i potrebama korisnika, uz racionalne troškove izgradnje i rada.
Bolji dijalog sa avio-kompanijama
Ministarstvo navodi i da IATA može olakšati dijalog sa avio-kompanijama i drugim važnim učesnicima, kako bi budući master plan dobio širu podršku međunarodne avio-industrije.
Ekonomski značaj takvog dijaloga je u tome što bi planeri ranije mogli saznati kakvu infrastrukturu i uslove prevoznici očekuju. To može pomoći stvaranju boljih uslova za razvoj saobraćaja, dok odluke o novim linijama i broju letova ostaju u rukama samih kompanija.
