Zlato blizu cijene iz vremena evropske dužničke krize
Cijena zlata približava se nivoima viđenim u vrijeme najgore dužničke krize u Evropi, a prema očekivanjima inostranih analitičara tog tržišta, najplemenitiji metal bi ovako skup, pa i skuplji, mogao biti još najmanje šest mjeseci, a možda i godinu dana.
Vrijednost unce zlata u srijedu je dosegla najviši nivo u više od šest godina od 1489,76 dolara što nije zabilježeno od aprila 2013. godine, piše Poslovni dnevnik
Glavni razlog
Cijena na spot tržištu tokom dana je malo oslabila krećući se oko 1486 dolara. No, američki terminski ugovori na zlato sugerisali su cijenu od gotovo 1500 dolara.
Bez sumnje, trgovinski rat Amerike i Kine koji se polako seli i na područje kursa dolara i juana glavni je razlog recentnog poskupljenja zlata, tumače analitičari.
“Sve zaoštrenija retorika između Vašingtona i Pekinga podstiče zabrinutost da će sukob prerasti u dugoročni teg globalnom ekonomskom rastu”, ocjenjuje za CNBC Ilya Spivak, stariji valutni analitičar agencije DailyFx.
Tržište to ponajviše iščitava iz Reutersove ankete među ekonomistima koji očekuju da će kineski izvoz u julu vjerovatno oslabiti i drugi uzastopni mjesec što bi trebalo da signalizira negativan uticaj američkih carina.
Očekuje se da će pasti i uvoz što bi značilo da podsticajne mjere kineske vlade ne daju rezultata.
Analitičari banke Goldman Sachs objavili su kako ne očekuju trgovinski sporazum Kine i SAD-a prije predsjedničkih izbora 2020. godine.
U banci Morgan Stanley pak smatraju da međusobna odmazda zbog uvođenja carina svijet može povući u recesiju do sredine iduće godine.
Na sentiment među investitorima u zlato zasigurno je uticala i vijest da je SPDR Gold Trust, najveći berzovno-utrživi fond koji ulaže u zlato povećao svoje zalihe na dnevnom nivou za 0,21 odsto na 836,92 tone.
Prema mišljenju Howeija Leeja, analitičara najveće singapurske banke Oversea-Chinese Banking Corporation, pitanje je dana kada će cijena zlata prekoračiti 1.500 dolara.
Kako je izjavio CNBC-u, tome doprinosi “savršena smjesa sastojaka” koji guraju zlato naviše.
“Imamo niske kamatne stope, slabi dolar, trgovinske tenzije te geopolitičke tenzije u Perzijskom zaljevu”, naglašava Lee.
Niz rizika
Takav niz rizika navodi investitore da smanje udio rizične imovine u svojim portfeljima, kaže taj ekonomista.
Drugim riječima, investitori su zabrinuti kratkoročnim globalnim ekonomskim trendovima i više gravitiraju prema niskorizičnoj imovini.
Nedavni uspon cijene donio je zlatu tokom ove godine porast cijene od 14 odsto. Međutim, među imovinom koja se smatra “sigurnom lukom” u nesigurnim ekonomskim vremenima nije jedino profitiralo. Među vodećim valutama japanski jen je uvjerljivo najviše ojačao tokom ove godine, bilježeći tri odsto rasta prema američkom dolaru. Početkom sedmice kurs se spustio na 105,90 jena.
Na ovim prostorima mnogo poznatiji švajcarski franak najsnažniji je prema euru od juna 2017. godine, pa je zajednička evropska valuta u ponedjeljak potonula prema “švajcarcu” na 1,0862 franka.
S obzirom na takvu dinamiku kursa, podaci na koje se poziva Financial Times pokazuju da je u posljednje dvije sedmice švajcarska centralna banka počela prodavati franak, prvi put nakon dvije godine.
