Sudski obrt: Oko 30.000 građana Srbije moraće bankama da vrati od 1.000 do 3.000 eura

Priča o dopuni stava Vrhovnog kasacionog suda Srbije (VKS) u vezi sa naplatom troškova obrade kredita i osiguranja stambenih zajmova, po svemu sudeći dobila je svoj epilog. Naime, zbog promjene stava i revizije presuda koje su ovih dana počele da stižu na adrese onih koji su banke u sporovima dobili, oko 30.000 građana moraće da vrati novac u iznosu od 1.000 do 3.000 eura, piše Biznis.rs.

Vrhovni kasacioni sud zauzeo je 2018. godine stav da je naplata troškova obrade kredita nezakonita, što je značilo da ako banka ne može da dokaže šta je naplatila, o kakvim troškovima je riječ, ona mora taj novac da vrati dužniku. Od tog trenutka građani su krenuli sa masovnim tužbama, kojih je, prema navodima bankara, prošle godine bilo između 200.000 i 250.000, objašnjava za Biznis.rs predsjednik Udruženja za zaštitu bankarskih klijenata „Efektiva“ Dejan Gavrilović.

“Odjednom, iz nama nepoznatih razloga, Vrhovni kasacioni sud je 16. septembra prošle godine promijenio svoj stav i faktički rekao da banka nema obavezu da dokazuje šta je struktura troškova obrade kredita. Od tog trenutka građani su počeli da gube sporove, iako su do promjene stava VKS-a banke gotovo sve sporove gubile”, navodi Gavrilović.

Na pitanje šta za građane u ovom slučaju znači revizija presuda, Gavrilović objašnjava da su banke bile dužne da dužnicima koji su pravosnažno dobili sporove vrate novac od troškova obrade kredita i da isplate troškove advokata, odnosno suđenja.

“Pošto je Vrhovni kasacioni sud promijenio stav, banka je na tu pravosnažnu presudu izjavila reviziju, kao vanredni pravni lijek Vrhovnom sudu, a pošto je stav VKS-a promijenjen sada se mijenjaju presude koje su donijete na osnovu prethodnog stava, iako su pravosnažno dobijene”, ističe Gavrilović.

“Procjena je da je negdje oko 30.000 ljudi do sada pravosnažno naplatilo troškove u tim sporovima. Znači, dobar dio njih će sada kada krenu da im pristižu revizije, taj novac morati da vrati. I to ne samo novac koji im je banka vratila po osnovu troškova obrade kredita sa zateznom kamatom, nego i novac koji je isplaćen za troškove advokata, kao i troškove advokata banke jer sada je banka pobijedila u sporu i građani moraju da vrate sve što su dobili. Mi smo računali i to će biti minimum oko 1.000 eura po osobi, pa naviše, negdje i do 2.000-3.000 eura”, napominje predsjednik udruženja “Efektiva”.

Kada stigne revizija presude, kako kaže, ljudi imaju 15 dana da isplate novac. Ukoliko to ne učine banka može da angažuje izvršitelja koji će novac moći i da im “skida” od plate ili da plijeni imovinu, što je za njih još skuplje.

Kada je riječ o sporovima koji su u toku, a kojih je prema procjenama oko 200.000, Gavrilović navodi da „s obzirom na to da pravo u ovoj zemlji više ne postoji, mogu da očekuju da će sporove gubiti i da će bankama morati da plaćaju troškove“.

Naš sagovornik zaključuje da će najuporniji ići do Strazbura.

„Mi se organizujemo sa advokatima kako bismo podnijeli kolektivnu tužbu protiv države jer je ovo njihova percepcija pravde”, tvrdi Gavrilović.