Raspodjela bogatstva u Evropi: Najveće nejednakosti u Švedskoj, najmanje u Slovačkoj
Podaci ECB i UBS otkrivaju dramatične razlike u raspodjeli bogatstva širom Evrope. Najbogatijih 10% u Njemačkoj i Italiji drži više od 60% ukupnog bogatstva, dok je Švedska na vrhu po nejednakosti sa Gini ocjenom 0,75.
Raspodjela bogatstva jedan je od ključnih pokazatelja jednakosti u društvu. Iako je u većini zemalja ona neujednačena, važno je koliki je nivo nejednakosti.
Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), u prvom kvartalu 2025. godine najbogatijih 10% domaćinstava u eurozoni držalo je čak 57,4% ukupnog neto bogatstva, dok je samih 5% posjedovalo 44,5%. Nasuprot tome, donjih 50% domaćinstava imalo je svega oko 5% bogatstva. Ove brojke jasno pokazuju ogromne razlike u raspodjeli bogatstva širom Evrope.
Koje zemlje prednjače po nejednakosti bogatstva, a koje imaju najravnomjerniju raspodjelu?
Nejednakost bogatstva u Evropi
UBS-ov Global Wealth Report 2025 prikazuje Gini indeks raspodjele bogatstva za evropske zemlje zaključno sa 2024. godinom. Gini koeficijent mjeri nejednakost na skali od 0 do 1 – što je vrijednost viša, to je veća nejednakost.
Prema izvještaju, Švedska ima najveću nejednakost bogatstva sa Gini ocjenom od 0,75, dok Slovačka bilježi najnižu – 0,38.
Pored Švedske, visok nivo nejednakosti zabilježen je i u Turskoj (0,73), Kipru (0,72), Češkoj (0,72) i Letoniji (0,7), sve iznad 0,7.
Na drugom kraju ljestvice, Belgija (0,47) i Malta (0,48) prate Slovačku sa koeficijentima ispod 0,5.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Njemačka je na vrhu sa Gini ocjenom 0,68, dok je najniži stepen nejednakosti u Španiji (0,56). Italija (0,57), UK (0,58) i Francuska (0,59) nalaze se između.
Zašto je Švedska prva po nejednakosti bogatstva?
Iako se Švedska često opisuje kao model socijalne jednakosti, raspodjela bogatstva je među najneujednačenijima u Evropi.
Dr Lisa Pelling, direktorka švedskog think-tanka Arena Idé, navodi da su glavni razlozi ukidanje brojnih poreza na bogatstvo tokom proteklih decenija. Švedska nema porez na nasljedstvo, poklone ili imovinu.
Uz to, veoma niski porezi na kompanije omogućavaju bogatima da dodatno uvećavaju svoje bogatstvo.
Najbogatijih 5% i 10% domaćinstava
Podaci ECB pokazuju da najbogatijih 5% domaćinstava u 20 evropskih zemalja posjeduje od 30,8% bogatstva (Malta) do 54% (Letonija).
U grupi sa najmanjom nejednakošću nalaze se Malta, Kipar (31,4%), Holandija (32,8%), Grčka (33%) i Slovačka (34,4%). Najveći udio nakon Letonije imaju Austrija (53,1%) i Litvanija (51,7%).
Kada se gleda najbogatijih 10%, udjeli variraju od 42,7% na Malti do čak 64% u Letoniji i Austriji. U Njemačkoj (60,5%) i Italiji (60,3%) najbogatijih 10% takođe posjeduje više od 60% ukupnog bogatstva. U Francuskoj je taj udio 54,8%, a u Španiji 53,4%.
Kuće i stanovi ključni faktor
Stručnjaci iz Eurofounda, dr Carlos Vacas-Soriano i Eszter Sándor, naglašavaju da su stope vlasništva nad nekretninama jedan od ključnih faktora razlika u raspodjeli bogatstva. Zemlje sa višim procentom vlasništva nad stanovima i kućama imaju manju nejednakost, dok tamo gdje su češće druge vrste finansijske imovine, nejednakosti rastu.
