ŠOK NA NAFTNOM TRŽIŠTU: Emirati napuštaju OPEC
Vijest da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) objavili svoj iznenadni izlazak iz Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC, vrlo je značajna. Emirati su bili članovi te organizacije čak i prije nego što su 1971. godine postali neovisna država, ističe BBC.
OPEC je organizacija sastavljena uglavnom od zalivskih izvoznica nafte, koja je decenijama kontrolisala cijenu sirove nafte smanjivanjem ili povećavanjem proizvodnje te dodjeljivanjem kvota svojim članicama. Imao je ključnu ulogu u naftnim krizama 1970-ih, koje su preoblikovale globalnu energetsku politiku.
Dok proizvodnjom OPEC-a dominira Saudijska Arabija, UAE je imao drugi najveći rezervni proizvodni kapacitet. Drugim riječima, bio je drugi najvažniji proizvođač koji je mogao prilagođavati proizvodnju i povećati je kako bi ublažio rast cijena.
Razlozi izlaska
Upravo je ta pozicija dovela do dugoročnog preispitivanja članstva UAE-a u organizaciji. Jednostavno rečeno, Emirati su željeli da iskoriste znatne proizvodne kapacitete u koje su ulagali.
Kvote OPEC-a ograničavale su im proizvodnju na 3 do 3,5 milijuna barela dnevno. Teret članstva u OPEC-u, u smislu izgubljenih prihoda, nerazmjerno su snosili upravo Ujedinjeni Arapski Emirati.
Posljedice rata i udarac za OPEC
Međutim, trenutak u kojem je donesena ova odluka ukazuje na posljedice rata u Iranu. Napetosti u Zalivu uticale su na odnose UAE-a s Iranom, a mogle bi uticati i na već zategnute odnose sa Saudijskom Arabijom.
Za OPEC je ovo velik udarac u trenutku kada se postavlja pitanje njegove dugoročnog postojanja.
Nije stvar samo u tome da će UAE, jednom kada u potpunosti vrati svoju naftu na tržište, vjerovatno ciljati na proizvodnju od 5 miliona barela dnevno. Saudijska Arabija mogla bi odgovoriti ratom cijena nafte koji bi raznolikiju ekonomiju UAE-a moglo izdržati, ali siromašnije članice OPEC-a vjerojatno ne bi, što će uticati na cijene nafte.
Odgovor Saudijske Arabije i novi naftovodi
Mnogo toga zavisi od saudijskog odgovora. Visoki emiratski zvaničnici govore o novim naftovodima iz naftnih polja u Abu Dabiju koji bi zaobišli Ormuski morezu i vodili do luke Fujairah, čiji kapaciteti nijesu u potpunosti iskorišteni.
Jedan naftovod već je danas u intenzivnoj upotrebi, no biće potrebno znatno više kapaciteta kako bi se podržala povećana proizvodnja i trajno izmijenili tokovi i troškovi tankerskog saobraćaja u Zalivu.
Naravno, dok traje dvostruka blokada pomorskog prometa u Ormuskom moreuzu, ovaj potez nije glavni događaj na naftnim tržištima koji utiče na cijene nafte, gasa, benzina, plastike i hrane.
Ipak, dok je svijet razumljivo fokusiran na cijenu nafte od 110 dolara po barelu, ovo je razlog da se ne zanemari mogućnost da bi se cijena negdje sljedeće godine mogla približiti 50 dolara, ako se, na primjer, napetosti u moreuzu razriješe na vrijeme za američke međuizbore kasnije ove godine.
Svijet smanjene zavisnosti od nafte
OPEC je danas manje važan za svjetska naftna tržišta nego što je bio 1970-ih. Tada je kontrolisao 85% međunarodno trgovane nafte, a danas je taj udio bliži 50%. Nafta je takođe manje ključna za svjetsku ekonomiju. OPEC sada ima utjecaj, ali ne i monopol. Ne može držati svijet kao taoca.
Čelnik OPEC-a, bivši saudijski ministar nafte šeik Yamani, rekao:
“Kameno doba nije završilo zato što je svijetu nestalo kamenja. Tako ni naftno doba neće završiti zato što će svijet ostati bez nafte.”
To predviđa svijet u kojem će ugljovodonici biti zamijenjeni drugim izvorima energije.
Jedan od načina tumačenja poteza UAE-a jeste da on najavljuje takav svijet smanjene zavisnosti od nafte. Postoje i drugi pokazatelji u trenutnim previranjima: kineska ulaganja u elektrifikaciju pomogla su ublažiti ekonomski udarac rasta cijena nafte i gasa.
