Sve teže do kredita u eurozoni: Visoke kamate i stroži kriterijumi pritiskaju firme
Banke u eurozoni pooštrile su uslove za kreditiranje preduzeća u trećem kvartalu 2026. godine, dok je tražnja za pozajmicama opala zbog visokih kamata. Najnovije istraživanje Evropske centralne banke (ECB), sprovedeno među 159 banaka, pokazuje da skuplje zaduživanje sve snažnije utiče na odluke kompanija o finansiranju i investicijama.
Banke su od jula do septembra povećale oprez pri odobravanju kredita, prvenstveno zbog izraženije procjene rizika i manje spremnosti da ga preuzmu. Geopolitička neizvjesnost i kretanja na energetskim tržištima dodatno su opteretili kreditne odluke.
Istovremeno je porastao udio odbijenih zahtjeva za kredite. To znači da se preduzeća suočavaju sa dvostrukim pritiskom: zaduživanje je skuplje, a pristup novcu zahtjevniji.
Pooštravanje veće od očekivanog
Neto pokazatelj pooštravanja kreditnih standarda za preduzeća iznosio je devet odsto, u odnosu na sedam odsto u drugom kvartalu. Banke su prethodno očekivale blaže pooštravanje, sa neto pokazateljem od pet odsto.
Ovaj pokazatelj predstavlja razliku između udjela banaka koje su pooštrile i onih koje su ublažile kriterijume. Ne znači da su krediti poskupjeli devet odsto.
Pooštravanje je bilo nešto izraženije kod malih i srednjih preduzeća nego kod velikih kompanija. Među najvećim ekonomijama eurozone, banke u Francuskoj i Njemačkoj prijavile su strože kriterijume, u Italiji su oni ublaženi, dok su u Španiji ostali nepromijenjeni.
Kamate glavni razlog slabije tražnje
Umjesto očekivanog rasta, banke su zabilježile slabljenje interesovanja kompanija za kredite i kreditne linije. Neto pokazatelj promjene tražnje iznosio je minus šest odsto, dok su banke prethodno očekivale pozitivan rezultat od četiri odsto.
ECB kao glavni razlog izdvaja nivo kamatnih stopa. Tražnju su dodatno ograničili slabije potrebe malih i srednjih preduzeća za finansiranjem dugoročnih ulaganja i okretanje drugim izvorima novca.
Potrebe za finansiranjem zaliha i obrtnog kapitala, međutim, nastavile su da podstiču zaduživanje. To pokazuje da motivi za uzimanje kredita nijesu isti: firma može odložiti novu investiciju, a istovremeno morati da pozajmi novac za tekuće poslovanje.
ECB balansira između inflacije i privrednog rasta
Prema izvornom tekstu Wall Street Journala, ECB je u junu i septembru povećala ključnu kamatnu stopu za ukupno pola procentnog poena. Uoči sjednice zakazane za četvrtak, 29. oktobar, očekuje se zadržavanje stope, dok se novo povećanje od četvrtine procentnog poena očekuje u decembru. Riječ je o očekivanjima, a odluke tek predstoje.
Cilj skupljeg zaduživanja jeste da ograniči prenošenje rasta cijena energije na ostale cijene i zarade. Energetski šok povezan sa ratom SAD-a i Irana povećao je zabrinutost da bi kompanije nove troškove mogle nastaviti da prebacuju na kupce.
Ipak, takva politika nosi rizik dodatnog usporavanja privrede. Evropske kompanije se za finansiranje investicija više oslanjaju na banke nego američke, koje imaju razvijenije tržište korporativnih obveznica. Zato stroži kreditni uslovi mogu snažno uticati na ulaganja.
Kreditiranje i dalje raste na godišnjem nivou
Slabija tražnja iz ankete ne znači da se ukupan obim kredita već smanjuje. Odvojeni podaci ECB-a pokazuju da je godišnji rast prilagođenih kredita nefinansijskim kompanijama u septembru iznosio 4,2 odsto, jednako kao u avgustu. Krediti domaćinstvima rasli su 3,1 odsto.
Anketa i statistika kreditiranja mjere različite stvari: prva pokazuje promjene u ponašanju banaka i klijenata, a druga kretanje kreditnog portfelja.
Za posljednji kvartal godine banke očekuju dalje pooštravanje kriterijuma za preduzeća. Privreda tako ulazi u završnicu 2026. sa skupljim finansiranjem i opreznijim kreditorima, što povećava neizvjesnost u vezi sa narednim investicionim ciklusom.
