Kupi stan i izdaj ga. Crnogorska finansijska logika

Podijeli

Piše: Mirko Jovović

Danas definitivno ne možemo reći da je čovjek kompletno pismen ako ne posjeduje znanja iz više oblasti. Digitalna, medijska, naučna, komunikativna, finansijska pismenost su dio novih vještina iz kojih svaki pojedinac mora da posjeduje osnovna znanja kako bi mogao da funkcioniše i bude dio razvijenog društva.

U ovom tekstu konkretno ću pisati o finansijskoj pismenosti koja po definiciji obuhvata znanje i razumijevanje finansijskih koncepata i rizika, uključuje vještine, motivaciju i samopouzdanje za primjenu tog znanja i razumijevanja s ciljem donošenja efikasnih odluka u nizu različitih finansijskih konteksta kako bi se poboljšala finansijska dobrobit pojedinaca i društva i omogućilo učestvovanje u ekonomskom životu (OECD, 2017: 50).

Kakva je naša finansijska pismenost kao društva u cjelini? Koja je naša logika o novcu, ulaganju, štednji? Nažalost po ovom pitanju smo na jako niskom nivou. Konkretno, da li poznajete nekoga iz svog okruženja ko je pomenuo novac i neku ušteđevinu a da nije namjerio da taj novac uloži u kupovinu neke nekretnine? Naravno, podrazumijeva se da se ta nekretnina izdaje i ubira renta. Ne mogu tačno da tvrdim ali mi se čini da se naš ekonomski rast posljednjih skoro dvadesetak godina uglavnom zasnivao na prodaji i trgovini sa nekretninama. Prvo ozbiljno povećanje plata se desilo neđe 2006. godine i koliko se sjećam objašnjenje iz tadašnje vlade bilo je da poslije dužeg vremena zabilježen suficit u budžetu čiji je glavni uzrok bio naplata od poreza na promet nekretninama. Dakle, nikakva nova vrijednost, ulaganje, proizvod, samo smo prodali ono što smo imali.

Zašto nemamo razvijenu logiku ulaganja novca već se ona završava na kupovini nekretnine? Više je razloga, neki su opravdani kao što je pljačka devizne štednje devedesetih godina i piramidalne banke do onih koje kao društvo nijesmo uredili kroz obrazovni i uopšte kroz sistem, način življenja i razmišljanja koji se ne prilagođava i ne prati moderne tokove.

Previše smo zatvoreni i sumnjičavi. Nije to oprez koji je svako najbitnija stvar kod ulaganja već je to kombinacija straha i lijenosti da se nauči i istraži nešto novo.

Što kažu brojke?

Konkretno, da bi kupili stan od 45 kvadrata potrebno vam je 72 hiljade eura (računamo prosječnu cijenu koja je skoro objavljena od 1600 eur/m2) Da ga opremite treba vam još nekoliko hiljada eura, sve u svemu investicija od nekih 80 hiljada eura. Ako ga izdate po cijeni od 450 eura (uzmemo u obzir da je na dobroj lokaciji) to je godišnji prihod od 5400 eura, za deset godina 54000 eura.

Ako uzmemo isti iznos koji ste recimo uložili u S&P 500 u januaru 2010 godine vaša investicija bi u januaru 2020 godine iznosila 196 hiljada eura, ukoliko ste reinvestirali dividende ukupna investicija bi na kraju iznosila 239 hiljada eura. Dobit u prvoj varijanti 116 u drugoj 159 hiljada eura.

Razlika između ulaganja u stan i ulaganja u S&P 500 je 62 hiljade odnosno 105 hiljada eura. Ni jedna varijanta (kupovina stana i ulaganje na berzi) nije uzela u obzir poreze na kapitalnu dobit i na prihod od nepokretnosti koji su u oba slučaja isti.

Razumljiva je donekle zona komfora koju svi pomalo volimo. Kupiš stan i ubiraš mjesečni prihod. Ne razmišljaš mnogo. Sa druge strane kada ulažeš na berzi informišeš se, edukuješ, učiš, istražuješ, naučiš kako funkcioniše i reaguje tržište, možeš neke pojave da vidiš prije ostalih. Vidiš kako se stvaraju nove vrijednosti, kako nastaju kompanije, zašto brzo rastu, zašto propadaju. Jednostavno rečeno, nekako si aktivan i razmišljaš.
Podaci koji su uzeti za izračunavanje dobiti od ulaganja u S&P 500 su uzeti sa stranice https://ofdollarsanddata.com/sp500-calculator/

Sve je stvar izbora

Na kraju ovog našeg imaginarnog desetogodišnjeg ulaganja imate svakako dobit. Ukoliko se odlučite na varijantu kupovine stana (uzmimo varijantu da ste roditelj koji ostavlja svojoj djeci imovinu) vaš stan od 45 kvadrata nasljeđuju vaša djeca. Dobit koju ste imali od rentiranja teško da ćete imati u iznosu koji smo izračunali. Da li ste riješili stambeno pitanje vaše djece? Pa i nijeste baš sa stanom od 45 kvadrata. Da li ste riješili pitanje sa 200 hiljada eura koje imate na kraju desetogodišnjeg ulaganja u S&P500? Po sadašnjim cijenama i više nego dovoljno za veoma komforan prostor za življenje.

Šta ako nemam 80 hiljada eura?

Za većinu građana Crne Gore ovo je skoro pa nezamisliva cifra na računu. Međutim ukoliko imate neka prosječna primanja i umijete sa novcem možete recimo odvojiti 2000 eura godišnje koje bi uložili u S&P 500. Na desetogodišnji rok iznos ulaganja je 20000 eura. Prema prosječnom rastu od 10% godišnje tokom posljednjih trideset godina na kraju ovog perioda bi imali oko 35000 eura. Sasvim pristojna cifra za ušteđevinu kada odete u penziju ili da svojoj djeci obezbijedite dobro i kvalitetno obrazovanje.
Za izračunavanje ovog prihoda korišćen je kalkulator koji možete pogledati na ovoj adresi https://americanfundsretirement.retire.americanfunds.com/tools/calculators/investment-calculator.htm

Šta je S&P 500?

Indeks S&P 500 pokrenut je 1957. godine kao prvi američki indeks dionica ponderiran prema tržišnoj kapitalizaciji i naširoko se smatra najboljim pojedinačnim mjerilom američkih dionica sa velikom kapitalizacijom. Indeks se tradicionalno sastoji od 500 vodećih američkih kompanija , iako taj broj može varirati. S&P 500 predstavlja otprilike 80% dostupne tržišne kapitalizacije SAD-a. Dionice S&P 500 u značajnoj mjeri odražavaju pokretače rasta ekonomije SAD-a. Dionice koje su u sklopu ovog indeksa su najveće kompanije kao Apple, Microsoft, Meta, Amazon, Nvidia, Tesla itd…

Kako je izgledala dobit po godinama ovog indeksa možete pogledati na ovom linku.

Zašto S&P 500?

Neko nepisano pravilo kaže da se štedi na duži rok. Na kraći rok se može dogoditi pad na berzi i gubitak dok svi podaci do sada govore da se ulaganje na duži rok isplati. Ulaganje u pojedinačne dionice može donijeti mnogo veći dobitak od ulaganja u S&P 500 ali i gubitak kompletnog uloga. Ulaganjem u S&P 500 ulažete u 500 najvećih američkih kompanija što je velika disperzija rizika. Takođe kompanije koje imaju finansijskih poteškoća uklanjaju se sa ove liste. Naravno, njihovo uklanjanje ima uticaja na cijenu dionice cjelokupnog fonda ali kratkoročno. Njihovo mjesto zauzimaju kompanije koje su pokazale finansijsku stabilnost i dobit. Koliko se brzo mijenjaju pokazuje podatak da je prosječni životni vijek kompanija uvrštenih u S&P 500 bio 61 godinu 1958. godine. Danas je to manje od 18 godina. Vjeruje se da će 2027. godine 75% kompanija koje trenutno kotiraju na S&P 500 nestati.

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI

Ovaj tekst je informativnog karaktera i nema za cilj da čitaoca nagovori ili savjetuje za ulaganje. Tekst nije investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupovinu odnosno prodaju ili poziv na kupovinu odnosno prodaju proizvoda koji se spominju. Prije početka korišćenja usluga ili ulaganja u pojedine proizvode koji se eventualno spominju važno je uzeti u obzir rizike povezane sa ulaganjem u iste. Svi prihodi koji su izneseni nijesu garancija budućih prihoda.

Autor je crnogorski IT ekspert i preduzetnik iz Cetinja

Ako želite da pišete za Biznis tribinu portala Investitor, javite nam se na [email protected]
Stavovi izraženi u tekstovima Biznis tribine predstavljaju lične stavove autora, ne nužno i stavove portala Investitor.