Euro najniži za 17 mjeseci: Francuski dug budi strah od nove krize
Euro je u ponedjeljak, 5. oktobra, pao na najniži nivo prema američkom dolaru od maja 2025, dok rast troškova zaduživanja Francuske i vanredni izbori u Španiji pojačavaju nervozu na evropskim finansijskim tržištima. Investitori strahuju da bi se pritisak na francuske obveznice mogao proširiti na druge države eurozone.
Zajednička evropska valuta tokom azijskog trgovanja oslabila je na 1,1161 dolar, nakon četiri uzastopne sedmice pada. Na otvaranju evropskih tržišta djelimično se oporavila i kretala oko 1,12 dolara, prenosi Euronews
U središtu zabrinutosti nalazi se Francuska, gdje investitori sve pažljivije procjenjuju sposobnost države da obuzda budžetski deficit i javni dug. Politička neizvjesnost pred predsjedničke izbore narednog proljeća dodatno otežava povratak povjerenja.
Analitičari holandske banke ING upozorili su da bi nastavak rasprodaje obveznica mogao donijeti dodatni pritisak na euro, uz povećanje premije rizika koju tržište vezuje za evropsku valutu.
Francusko zaduživanje sve skuplje
Prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice porastao je u ranim satima trgovanja u ponedjeljak na 4,917 odsto, približivši se najvišem nivou u posljednje 24 godine, dostignutom prethodne sedmice.
Razlika između prinosa francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica iznosila je oko 146 baznih poena, odnosno 1,46 procentnih poena. Prema podacima LSEG-a koje prenosi Euronews, prethodne sedmice zabilježeno je najveće sedmično povećanje tog raspona u 17 godina.
Širenje ove razlike pokazuje da investitori zahtijevaju znatno veću naknadu za držanje francuskog duga u odnosu na njemački. Kada cijene postojećih obveznica padaju, njihovi prinosi rastu, što može povećati i cijenu novog zaduživanja države.
Francuski ministar finansija Roland Lescure prošle sedmice poručio je da je Francuska i dalje pouzdan dužnik. Predstavljeni budžet za 2027. predviđa smanjenje deficita sa 5,4 na pet odsto bruto domaćeg proizvoda.
Vanredni izbori u Španiji povećavaju neizvjesnost
Dodatni politički rizik stigao je iz Madrida. Španski premijer Pedro Sančez raspisao je vanredne parlamentarne izbore za 29. novembar, nakon što je parlament u petak odbacio dvije uredbe njegove manjinske vlade koje se odnose na stanovanje.
Ipak, tržište španskog duga u ponedjeljak ujutro reagovalo je znatno mirnije od francuskog. Prinos na desetogodišnje obveznice kretao se između 4,07 i 4,09 odsto, dok je razlika u odnosu na njemačke iznosila oko 65 baznih poena — manje od polovine francuskog raspona.
Evropske berze nijesu reagovale jedinstveno. Francuski CAC 40 na otvaranju je izgubio više od jedan odsto, dok je širi evropski indeks Stoxx 600 porastao 0,6 odsto. Španski IBEX 35, nakon kratkog pada poslije najave izbora, bio je u plusu oko 0,4 odsto.
ECB između inflacije i pritiska na obveznice
Rasprodaja prethodne sedmice zahvatila je i italijanske, belgijske i grčke obveznice, dok je njemački dug privlačio investitore koji traže sigurnije utočište. Analitičari belgijske banke KBC ocijenili su da je već vidljivo prelivanje pritiska na Belgiju i Italiju.
Takva kretanja komplikuju odluke Evropske centralne banke (ECB). Banka je od juna dva puta povećala kamatne stope radi suzbijanja inflacije, koja je u septembru dostigla 3,8 odsto, ali su trgovci u međuvremenu smanjili očekivanja novih povećanja.
ECB raspolaže Instrumentom za zaštitu transmisije monetarne politike, poznatim kao TPI, uvedenim 2022. godine. Taj mehanizam omogućava kupovinu obveznica radi suzbijanja neopravdanih tržišnih poremećaja koji ugrožavaju prenošenje monetarne politike, a do sada nije aktiviran.
Predsjednik Bundesbanke Joahim Nagel poručio je da je zadatak centralne banke očuvanje stabilnosti cijena, a ne održavanje određenog raspona prinosa državnih obveznica.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard upozorila je da je dug blizu 120 odsto BDP-a ozbiljan problem ako nema uvjerljivog pravca njegovog stavljanja pod kontrolu. Istovremeno je naglasila da sadašnja situacija nije ista kao tokom kriza 2008. i 2011. godine.
Wall Street raste zbog slabijih podataka o zaposlenosti
Na američkom tržištu slabiji podaci sa tržišta rada imali su drugačiji efekat. Američka ekonomija u septembru je otvorila svega 29.000 radnih mjesta, znatno manje od očekivanja, što je umanjilo očekivanja da će Federalne rezerve u oktobru povećati kamatne stope.
S&P 500 u petak je porastao 0,7 odsto, Dow Jones 0,5 odsto, a Nasdaq Composite 1,2 odsto. Zapisnik sa septembarske sjednice Feda, čije se objavljivanje očekuje u srijedu, mogao bi ponuditi dodatne naznake o narednim potezima američke centralne banke.
