Veće plate, veće rate: Hoće li Euro model podstaći građane na novo zaduživanje?
Najavljeni Euro model mogao bi građanima otvoriti prostor za znatno veće kredite. Poslije prethodnih reformi zarada zaduživanje je ubrzalo, a ilustrativna računica Investitora pokazuje da bi dodatnih 400 eura mjesečne plate, pod određenim uslovima, omogućilo oko 10.600 eura dodatnog kredita.
Program premijera Milojka Spajića, najavljen za januar 2027, predviđa minimalne neto zarade od 1.000, 1.250 i 1.400 eura, prema kvalifikaciji potrebnoj za radno mjesto. Uz ukidanje preostalog doprinosa za PIO, to bi povećalo prijavljene prihode na osnovu kojih banke procjenjuju kreditnu sposobnost.
Ipak, neto zarada ne bi automatski postala jednaka dosadašnjoj bruto plati, jer porez na dohodak ostaje. Samo ukidanje PIO doprinosa oslobađa iznos od 10% bruto zarade, dok povećanje do novih minimalaca predstavlja zasebnu obavezu poslodavca.
- POVEZANE VIJESTI:
Građani s višim platama se više i zadužili
Gotovinski krediti postali oslonac životnog standarda
Koliko će „Euro model“ koštati mali biznis
Šta pokazuju Evropa sad 1 i 2
Prvi program Evropa sad, od januara 2022, ukinuo je zdravstvene doprinose. Drugi, od oktobra 2024, smanjio je PIO doprinos zaposlenog sa 15% na 10% i ukinuo poslodavčevih 5,5%, uz minimalce od 600 i 800 eura.
Izvještaji CBCG pokazuju kako se u tom periodu mijenjao dug stanovništva prema bankama:
Tokom 2022. odobreno je 535,8 miliona eura novih kredita stanovništvu, 37,5% više nego godinu ranije. U 2025. novi krediti fizičkim licima dostigli su približno milijardu eura, od čega je 60,2% bilo gotovinskih, odnosno nenamjenskih.
Veza sa zaradama ima potvrdu: CBCG u Finansijskom planu za 2026. navodi da je Evropa sad 2 dodatno podstakla tražnju za kreditima, uz povoljnije kamate. Ipak, rast je postojao i ranije: novi krediti stanovništvu povećani su 33,5% već u 2021. godini. Na zaduživanje utiču i zaposlenost, privredni oporavak i uslovi banaka, pa cjelokupan rast nije moguće pripisati poreskim reformama.
Koliko veća plata otvara prostora za dug
Mehanizam je jednostavan: veći priznati mjesečni prihod omogućava veću ratu. Za ilustraciju, Investitor je računao kredit na sedam godina, uz fiksnu nominalnu kamatu od 7%, pod pretpostavkom da ukupne rate mogu dostići 40% neto prihoda, a postojeće obaveze ostaju iste.
Tako bi prelazak sa 600 na najavljenih 1.250 eura mogao otvoriti prostor za oko 17.200 eura dodatnog kredita. To je povećanje mogućeg limita; stvarna tražnja zavisi od odluka građana i banaka.
Na nivou tržišta, ako bi 10.000–20.000 zaposlenih tokom prve godine uzelo po 10.000 eura dodatnog kredita zahvaljujući većoj plati, mimo refinansiranja postojećeg duga, dodatne isplate iznosile bi 100–200 miliona eura.
To je uslovni scenario Investitora. Za pouzdanu prognozu nedostaju podaci o raspodjeli povećanja plata, postojećim ratama i spremnosti građana da se zaduže. Neto rast ukupnog duga zavisio bi i od otplata.
Zašto potrošački bum nosi rizik
Veća plata olakšava otplatu postojećeg duga. Međutim, ako građanin odmah poveća ratu do novog maksimuma, dio tog poboljšanja pretvara u višegodišnju obavezu. Gotovinski kredit potrošen na tekuće potrebe uglavnom ne stvara novi prihod iz kojeg bi se vraćao. Poskupljenja ili gubitak posla tada lakše ugrožavaju otplatu.
Za uvozno zavisnu ekonomiju dodatna potrošnja može povećati uvoz i pritisak na cijene tamo gdje ponuda ne prati tražnju. MMF je već upozoravao na rast potrošnje uvozne robe i potrebu da zarade prate produktivnost. Ipak, sama oznaka „nenamjenski“ ne otkriva kako je novac stvarno potrošen.
Veza sa javnim finansijama je posredna. Građani preuzimaju privatni dug, dok država nakon ukidanja doprinosa mora obezbijediti druge prihode za penzije. Kreditna potrošnja može kratkoročno povećati PDV, ali taj prihod zavisi od nastavka potrošnje, dok penzijske obaveze ostaju. Usporavanje kreditiranja zato može ogoliti budžetsku ranjivost.
Upozorenje CBCG kao povod za oprez
Guvernerka Irena Radović je nedavno sa konferencije u Beču ukazala da ubrzan rast kredita i cijena nekretnina zahtijeva pažljivo praćenje, uz rizike iz turizma, energetike i međunarodnog okruženja. ČITAJ VIŠE
Podaci još ne ukazuju na dužničku krizu: udio nekvalitetnog duga stanovništva krajem 2025. iznosio je 1,9%. Ključno pitanje za 2027. biće koliko će povećanje plata ojačati finansijsku rezervu domaćinstava, a koliko će unaprijed biti potrošeno kroz nove kredite.
