Ko je Raiffeisen, banka koja želi da uđe u Crnu Goru?
Raiffeisen već kreditira građane i privredu u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu. Preuzimanjem Addiko grupe dobio bi i banku u Podgorici. Iza kupca iz Beča stoji osam austrijskih regionalnih banaka, a njegova aktiva, čak i kada se izuzme Rusija, premašuje 208 milijardi eura.
Crna Gora bi preuzimanjem Addiko banke dobila novog velikog bankarskog vlasnika, dok bi broj banaka na tržištu ostao isti. Za Raiffeisen Bank International (RBI) to bi značilo ulazak na jedno od rijetkih tržišta u susjedstvu na kojem još nema svoju banku. Za domaće klijente značaj tog posla zavisiće od toga šta će grupacija iz Beča ponuditi kroz postojeću banku u Podgorici.
Od seoske zadruge do Bečke berze
Ime Raiffeisen potiče od njemačkog socijalnog reformatora Friedricha Wilhelma Raiffeisena, koji je u 19. vijeku promovisao kreditne zadruge. Ideja je bila jednostavna – članovi zajednice udružuju novac kako bi jedni drugima omogućili pristup kreditu. Prva austrijska Raiffeisen banka osnovana je 1886. u Mühldorfu na Dunavu. Stoljeće kasnije, grupa je širenje prema istoku započela u Budimpešti.
Zadružni korijeni i danas se vide u tome ko odlučuje u Beču. Osam austrijskih regionalnih Raiffeisen banaka zajedno drži 61,17 odsto akcija RBI-ja i sporazumno glasa na skupštini akcionara. Najveći pojedinačni vlasnik je banka Donje Austrije i Beča sa tačno 25 odsto. Slijede regionalne banke Štajerske sa 9,95 i Gornje Austrije sa 9,51 odsto. Preostalih 38,83 odsto akcija u slobodnom je prometu na berzi.
Grupaciju vodi Michael Höllerer, sa pozicije izvršnog direktora.
Gdje posluje i koliko je velika
U Austriji je RBI poznat prvenstveno po korporativnom i investicionom bankarstvu. Na 11 tržišta srednje i istočne Evrope posluje kao univerzalna banka, što znači da radi i sa građanima i sa preduzećima. Njenu mrežu čine banke u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, na Kosovu, u Ukrajini i Rusiji.
Koliko je mreža već jaka u neposrednom okruženju Crne Gore pokazuju podaci o kreditima klijentima. Prema novembarskoj prezentaciji RBI-ja za investitore, grupa je po tom pokazatelju prva na Kosovu, a druga u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Samo u Srbiji krajem septembra imala je oko 1,2 miliona klijenata i 105 poslovnica. Preuzimanje Addika omogućilo bi joj i povratak na slovenačko tržište.
Na kraju septembra 2026. aktiva RBI-ja bez ruskog poslovanja iznosila je 208,75 milijardi eura, a krediti klijentima 109,1 milijardu. Za prvih devet mjeseci taj dio grupe ostvario je 1,13 milijardi eura konsolidovane dobiti, deset odsto više nego godinu ranije. Rusija je važna za čitanje tih brojki. RBI tamo i dalje posluje, ali ključne pokazatelje objavljuje i odvojeno, a za procjenu kapitalne snage razmatra i scenario u kojem bi izgubio cio kapital ruske banke.
Kako je Podgorica ostala u planu kupca
Predmet ponude je matična Addiko Bank AG u Austriji. Prema prvobitnom planu, poslije preuzimanja četiri njene banke – u Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Banjoj Luci – trebalo je izdvojiti i prodati Alta grupi. Kada je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad Alta banci, RBI je saopštio da sada očekuje da zadrži sve Addiko banke. Upravo je ta promjena otvorila put njegovom ulasku u Crnu Goru.
Po isteku dodatnog roka ponudu su prihvatili vlasnici 96,79 odsto akcija obuhvaćenih ponudom. Kada bi se transakcija zaključila pod objavljenim uslovima, RBI bi držao 95,74 odsto ukupnog kapitala Addiko grupe. Prema saopštenju RBI-ja od 6. novembra, u Crnoj Gori već je dobijena saglasnost za zaštitu konkurencije, dok se još čeka odobrenje bankarskog regulatora. Krajnji rok za ispunjavanje svih uslova ponude je 14. maj 2027.
Šta bi ulazak značio za firme i građane
RBI bi ušao na tržište sa 11 banaka preko Addika, koji je u Crnoj Gori usmjeren na stanovništvo i mala i srednja preduzeća.
Domaća Addiko banka je u prvih devet mjeseci 2026. zaradila 921.000 eura, uz pad dobiti od 75,2 odsto na godišnjem nivou. Novi vlasnik bi, dakle, preuzeo postojeće klijente, poslovnice i kreditni portfelj. Koliko će ojačati konkurenciju zavisiće od toga hoće li proširiti poslovanje izvan sadašnjeg težišta Addika.
Za crnogorskog uvoznika koji kupuje robu u Srbiji ili Hrvatskoj jedna od mogućih koristi bila bi da i kod kuće može zatražiti bankarsku garanciju ili finansiranje nabavke od grupe koja posluje i na tržištu dobavljača. To je oblast u kojoj bi se iskustvo RBI-ja sa regionalnim kompanijama moglo najbrže osjetiti. Za građane će mjerilo biti konkretnije – koliko košta račun, pod kojim uslovima mogu dobiti kredit i koje poslove mogu završiti telefonom.
Za sada klijenti Addiko banke ne moraju ništa da preduzimaju. Addiko je 12. novembra saopštio da do zaključenja transakcije nastavlja da posluje samostalno.
O narednim potezima, uključujući način povezivanja banaka, RBI će moći da odlučuje kada postane kontrolni akcionar.
